"U posljednjih trideset godina desile su se tri velike tehnološke revolucije - internet, koji je otvorio novi svijet, pametni telefoni - koji su omogućili da se u svakom momentu i na svakom mjestu internet koristi, i društvene mreže - koje su omogućile svakome da bude medij. Pitanje je samo kako privući publiku. Za to se koriste senzacionalne izjave, radikalni stavovi, a često upravo to privlači ljude. Kada se sve to ima u vidu, dešava se situacija u kojoj predsjednički kandidat Donald Tramp pobjeđuje na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama", kazao je za 24 sata Televizije E, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na londonskom Univerzitetu Regent, Neven Anđelić.
Uticaj finansijsko ekonomsko-tehnološke elite, kako kaže, poput uticaja Ilona Maska, koji nije jedini, je zastrašujući.
"Moć koju posjeduje, nemogućnost kontrole i odgovornosti je nešto sa čim se do sada društva nijesu susretala,” kaže Anđelić.
Dodaje da su u fokusu trka za novcem i bogatstvom, u čemu se elite itekako zabavaljaju i odlično međusobno razumiju.
“Promjene se prvenstveno dešavaju unutar američkog društva. Ljudi sa vrlo radikalnim stavovima o pojedinim pitanjima, omalovažavaju neke tradicionalne vrijednosti koje su ustaljene u američkom društvu. Na globalnom planu dešava se maltene neka vrsta koalicije, odnosno, razumijevanja lidera poput Donalda Trampa. Takve lidere možemo naći u Rusiji, Kini, Indiji, u Meksiku, Argentini, kao i u regionu, u susjedstvu Crne Gore ih ima nekoliko”, naglasio je Anđelić.
Evropa, kaže profesor Anđelić, na neki način paniči. Brexit je, smatra, Veliku Britaniju doveo u poziciju da izgubi tradicionalna savezništva i prijateljstva, a više se veže za Sjedinjene Američke Države.
“To postaje problematično. Jer, sa jedne strane je vlada lijevog centra u Londonu, a sa druge strane, nova vlast u Vašingotnu radikalno je desnog centra. Evropa, sama po sebi, nije dovoljno moćna, nije dovoljno vojno moćna. Njen ekonomski potencijal postoji, ali pitanje je kakvi će biti politički uticaji u promijenjenim geopolitičkim okolnostima. Britanija se okreće nekada tradicionalnim saveznicima, prijateljskim rivalima, poput Francuske. Dakle, traži se savezništvo, jer i jedni i drugi vide opasnost na istoku Evrope, iz Moskve. Njihova podrška Kijevu sama po sebi ne može biti dovoljna da Ukrajina nastavi borbe za opstanak. Svaka intervencija koju je vodila zapadna Evropa, zavisila je od toga da li i Amerikanci učestvuju u tom”, rekao je Anđelić.
Komentarišući tim koji Tramp okuplja za svoj kabinet, Anđelić kaže da su to, u prvom planu, ljudi koji će mu biti lojalni. Podsjeća da su u prethodnom mandatu (2016-2020) Trampovi saradnici bili profesionalci, njemu sličnih ideologija, ali mu nijesu dozvoljavali nelegalne poteze.
“Tramp je bio frustriran, prvo od sopstvenog okruženja, a zatim od demokratskih institucija koje su funkcionisale kada je on donosio neku izvršnu odluku, poput Federalnog suda koji mu je nalagao da neke odluke ne može sprovesti u djelo. Tramp, ovog puta, ima iskustvo. Postavlja ljude koji su istomišljenici, koji su mu lojalni i koji ne prezaju od kršenja zakona. Američka demokratija je izdržala prve četiri godine Trampovog mandata, ali bojim se kako će biti tokom naredne četiri” , zaključio je Anđelić.
