Anketni odbor, prema Predlogu zakona o parlamentarnoj istrazi koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, može od svih državnih i organa lokalne samouprave, ustanova i kompanija tražiti da mu dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značaja za ostvarivanje povjerenog zadatka.
Ti subjekti su dužni da postupe po zahtjevu Anketnog odbora u najkraćem mogućem roku i da daju istinite isprave, podatke i obavještenja.
Rukovodeće osobe, službenici i namještenici u državnim organima, kao i bivši nosioci državnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, kako se navodi, dužni su da se odazovu pozivu Anketnog odbora i da daju istinite izjave i odgovaraju na pitanja o činjenicama koje su im poznate u vezi sa predmetom parlamentarne istrage.
Poslanici u Skupštini izglasali su krajem februara osnivanje Anketnog odbora, nakon što je većina njih prije toga glasala za predlog opozicije da se otvori parlamentarna istraga u aferi Telekom.
Anketni odbor je od tada održao četiri sjednice, na kojima je uglavnom usaglašavana zakonska regulativa koja bi omogućila članovima tog tijela da što prije počnu da rade.
Ta regulativa podrazumijeva donošenje zakona o parlamentarnoj istrazi kao i dopuna zakona o tajnosti podataka, kako bi se članovima Anketnog odbora omogućilo da imaju pristup tajnim informacijama vezano za oblast kojom se budu bavili.
Usvajanjem zakona o parlamentarnoj istrazi bi se, između ostalog, uredilo osnivanje i djelokrug rada Anketnog odbora, sastav i način odlučivanja, ovlašćenja, načela djelovanja, finansiranje, način sprovođenja istrage i izvještavanja Skupštine.
U Anketnom odboru osim predsjednika Andrije Mandića iz Nove srpske demokratije (Nova) nalaze se i Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Koča Pavlović iz Pokreta za promjene (PZP), Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije (SDP), Zoran Vukčević i Zoran Jelić iz Demokratske partije socijalista (DPS), Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke i Vaselj Siništaj iz Kluba albanskih partija.
Krajem prošle godine Dojče (Deutsche) Telekom i njegova mađarska podružnica Mađar (Magyar) Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona USD u okviru nagodbe o sudskoj tužbi, u kojoj se tvrdilo da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji.
Mađar Telekom je, kako se navodi u nagodbi, podmitio najmanje dvojicu Vladinih zvaničnika uključenih u prodaju Telekoma Crne Gore.
