Anketni odbor od februara, od kada je osnovan, održao je četiri sjednice, na kojima je uglavnom usaglašavana zakonska regulativa koja bi omogućila članovima tog tijela da što prije počnu sa radom.
Članovi Anketnog odbora su u obrazloženju predloženog zakonskog teksta naveli da su razlozi za njegovo donošenje potreba da se određena pitanja i odnosi urede zakonom kako bi se izbjegla proizvoljna tumačenja prava i obaveza svih učesnika u procesu parlamentarne istrage.
“Činjenica da Skupština, od kako traje kao demokratska i višestranačka institucija, formira tek drugi Anketni odbor, kao i iskustva iz djelovanja prethodnog, ukazuju da je mnogo toga što bi doprinijelo efikasnijem radu i djelotvornijoj istrazi ostalo nedorečeno, nedefinisano i neprecizno”, navodi se u predloženom tekstu dostavljenom agenciji Mina.
To se, kako su saopštili predlagači, naročito, ogleda u dijelu prava i obaveza članova anketnih odbora i odgovornosti državnih organa, institucija, kompanija i pojedinaca da stave na raspolaganje svu dokumentaciju kojom raspolažu u vezi pitanja koje je predmet istrage.
“Skoro sve evropske zemlje, koje su prošle i prolaze kroz proces tranzicije, na ovakav ili sličan način, ali obavezno zakonom, rješavaju ovo pitanje”, dodaje se u Predlogu zakona.
Posljednja parlamentarna istraga u Crnoj Gori sprovedena je 2002. godine, kada je ispitivana tačnost navoda zagrebačkog Nacionala o duvanskoj aferi.
Usvajanjem zakona o parlamentarnoj istrazi bi se, između ostalog, uredilo osnivanje i djelokrug rada Anketnog odbora, sastav i način odlučivanja, ovlašćenja, načela djelovanja, finansiranje, način sprovođenja istrage i izvještavanja Skupštine.
U tekstu zakona se navodi da Skupština posebnom odlukom, u cilju prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa, može otvoriti parlamentarnu istragu i obrazovati Anketni odbor.
Skupština odlukom određuje i rok do kojeg je Anketni odbor dužan da obavi parlamentarnu istragu. Predlog za otvaranje parlamentarne istrage i obrazovanje Anketnog odbora podnosi najmanje 27 poslanika.
“Aketni odbor se ne može osnovati za pitanja povodom kojih je već pokrenut sudski postupak, sve dok on traje”, navodi se u tekstu zakona i dodaje da se ne može osnovati novi Anketni odbor o istom pitanju prije isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka rada prethodnog.
Predlagači su zakonom uredili i sastav i način odlučivanja Anketnog odbora. Predsjednik tog parlamentarnog tijela je iz redova opozicije, a broj članova ne može biti manji od osam niti veći od 12.
U sprovođenju parlamentarne istrage, Anketni odbor prikuplja informacije, utvrđuje okolnosti i činjenice koje će pomoći objektivnom sagledavanju istine i sačinjavanju objektivnog izvještaja o radu tog tijela.
“Anketni odbor, nakon okončanja povjerenog mu zadatka, podnosi Skupštini izvještaj koji može sadržati predlog za utvrđivanje političke odgovorosti nosilaca javnih funkcija ili preduzimanje drugih postupaka iz nadležnosti parlamenta, odnosno predlog mjera koje po ocjeni Anketnog odbora Skupština treba da preduzme”, navodi se u predloženom tekstu.
Anketni odbor može od svih državnih i organa lokalne samouprave, ustanova i kompanija tražiti da mu dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značaja za ostvarivanje povjerenog mu zadatka.
Ti subjekti su dužni da postupe po zahtjevu Anketnog odbora u najkraćem mogućem roku i da daju istinite isprave, podatke i obavještenja.
Rukovodeće osobe, službenici i namještenici u državnim organima, kao i bivši nosioci državnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, dužni su da se odazovu pozivu Anketnog odbora i da daju istinite izjave i odgovaraju na pitanja o činjenicama koje su im poznate u vezi sa predmetom parlamentarne istrage.
U Anketnom odboru osim predsjednika Andrije Mandića iz Nove srpske demokratije (Nova) nalaze se i Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Koča Pavlović iz Pokreta za promjene (PZP), Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije (SDP), Zoran Vukčević i Zoran Jelić iz Demokratske partije socijalista (DPS), Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke i Vaselj Siništaj iz Kluba albanskih partija.
Članovi Anketnog odbora uputili su u skupštinsku proceduru i Predlog dopuna zakona o tajnosti podataka, kako bi se omogućilo da imaju pristup tajnim informacijama vezano za oblast kojom se budu bavili.
Poslanici u Skupštini izglasali su krajem februara osnivanje Anketnog odbora, nakon što je većina njih prije toga glasala za predlog opozicije da se otvori parlamentarna istraga u aferi Telekom.
Krajem prošle godine Dojče Telekom i njegova mađarska podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona USD u okviru nagodbe o sudskoj tužbi, u kojoj se tvrdilo da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji.
Mađar Telekom je, kako se navodi u nagodbi, podmitio najmanje dvojicu Vladinih zvaničnika uključenih u prodaju Telekoma Crne Gore.
