Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je juče da je diplomatu Ambasade Ruske Federacije, akreditovanog u Crnoj Gori, proglasilo personom non grata, ne navodeći njegovo ime. Kako je Pobjedi potvrđeno u ovom resoru, nepoželjnim je proglašen Viktor Antipin o kojem smo u proteklih nekoliko dana pisali u dva navrata i upozorili da on nije diplomata već obavještajac – uposlenik Spoljne obavještajne službe Rusije (SVR).
Antipin se, kako smo objavili, tajno sastajao sa predsjedavajućim Skupštine Crne Gore Strahinjom Bulajićem, koji, kako vjeruju izvori Pobjede, uporno
odbija da sazove sjednicu parlamenta, između ostalog i zato što su mu to naložili ruski obavještajci s kojima je u kontaktu.
RASKRINKAVANJE
Tri dana nakon našeg drugog teksta u kojem smo pominjali Antipina, iz Ministarstva vanjskih poslova juče su saopštili da je formalna nota o odluci u njegovom slučaju uručena ambasadoru Ruske Federacije. Naloženo mu je da u roku od 72 sata mora napuštiti teritoriju naše zemlje.
Razlog za donošenje ovakve odluke je, kako su istakli, procjena relevantnih bezbjednosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskog diplomate koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
Prema proceduri, ukoliko Antipin samovoljno ne napušti državu u predviđenom roku, biće protjeran u pratnji službenika Ministarstva vanjskih poslova.
Iako je Ambasada Rusije žestoko reagovala na tekstove Pobjede kojima smo crnogorskoj javnosti predočili činjenice o obavještajnom radu ruskih agenata u našoj zemlji, neuspješno pokušavajući da nas demantuje, otkazivanje gostoprimstva Antipinu nedvosmisleno je potvrdilo informacije koje smo dobili od operativaca Agencije za nacionalnu bezjednost koji su ostali vjerni svojoj državi i štite njene interese.
U tekstu od 26. februara objavili smo da se Bulajić 20. februara sastao sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe (SVR) Viktorom Antipinim i Aleksandrom Perišovim u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“, što je operativno dokumentovano i proslijeđeno vrhu ANB.
- Operativci Agencije za nacionalnu bezbjednost već duže vrijeme imaju informacije o Antipinu i Parišovu, o njihovim kontaktima, kretanjima, sastancima, o čemu je podrobno upoznat direktor službe Dejan Vukšić – rekli su naši izvori, kao i da je ovaj dvojac pod nadzorom već nekoliko godina, zbog sumnje da su neprijateljski nastrojeni prema državi i predstavljaju prijetnju po crnogorsku evroatlantsku orijentaciju.
Izvori Pobjede su rekli i da je „ruskim obavještajcima razgovor sa Bulajićem poslužio, ne samo da iskažu stav Moskve, već i da prenesu političke sugestije i instrukcije povodom političkih dešavanja u Crnoj Gori“.
Napisali smo i da Vukšić, iako je imao sve informacije o aktivnostima dvojice ruskih obavještajaca, te podatke nije dijelio sa odlazećim potpredsjednikom Vlade i koordinatorom službi bezbjednosti Dritanom Abazovićem, ali je ovaj, ipak, došao do informacija.
Prošle sedmice objavili smo i da su obavještajne službe Ruske Federacije u Crnoj Gori pokrenule široku i intenzivnu akciju umrežavanja svih njihovih saradnika – od onih iz svijeta politike, preko Crkve Srbije i medija – kako bi našu zemlju potpuno vratili u zonu ruskog uticaja, dovođenjem na vlast njima lojalnih – Demokratskog fronta i Demokrata, čime bi riješili „crnogorsko pitanje“.
REAKCIJE
Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović napisao je juče na Tviteru da je „neobjavljivanje imena ruskog diplomate koji je proglašen za personu non grata, odnosno odbijanje da se ono objavi, još je jedan pokazatelj neznanja Ministarstva vanjskih poslova“.
- Objavljivanje imena u ovim slučajevima je obavezno i predstavlja dio postupka. Amateri – poručio je Vlahović.
Podršku protjeranom ruskom obavještajcu dao je lider Prave Crne Gore Marko Milačić koji je na svom Fejsbuk profilu napisao da je „protjerivanje diplomata u trenutku kada je diplomatija najpotrebnija – jeftino ratno profiterstvo‼️“.
On je u ime svoje stranke zatražio da Ministarstvo vanjskih poslova i ministar Đorđe Radulović „hitno objave sve činjenice i okolnosti oko protjerivanja ruskog diplomate iz Crne Gore“.
Milačić je obožavalac predsjednika Rusije Vladimira Putina i blizak je sa ruskim strukturama u našoj zemlji, a kako je Pobjeda pisala u martu 2018. godine, počasni konzul Rusije u Crnoj Gori Boro Đukić bio je jedan od osnivača njegove Prave Crne Gore. Milačić je bio i saradnik redakcije Sputnjika, propagandističkog glasila Kremlja.
Interesantno je da je Milačićeva supruga Žana Praščević-Milačić juče podnijela ostavku na funkciju generalne sekretarke Vlade. Ona je Vijestima potvrdila tu informaciju, dodajući da je to uradila „iz ličnih razloga“ koje ne želi da objašnjava.
Personom non grata u Crnoj Gori, u novembru 2020. godine, u tehničkom mandatu Vlade Duška Markovića, proglašen je tadašnji ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović.
- Nakon dužeg i kontinuiranog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, ponašanja i izjava nespojivih sa uobičajnim prihvatljivim standardima obavljanja diplomatske funkcije, nakon više usmenih i pisanih upozorenja na neprihvatljivost ovakvog ponašanja, ambasador je nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao „oslobođenjem“ i „slobodnom voljom crnogorskog naroda“ – navedeno je tada u obrazloženju MVP.
Pajović: Koliko je važno članstvo Crne Gore u NATO tek danas je svima jasno
Za nekadašnjeg crnogorskog diplomatu Darka Pajovića nije iznenađenje „spoznaja o nediplomatskim aktivnostima pojedinih diplomatskih predstavnika Ruske Federacije u Crnoj Gori“.
- Imali smo pokušaje uticaja sa istih adresa i u ranijem periodu, imamo i danas sa ciljem koji je manje-više svima jasan, a to je podrivanje članstva Crne Gore u NATO – rekao je Pajović za Pobjedu.
Posljednje otkriće, kaže on, nije izolovan slučaj.
- I vjerujem da bi vam na tu temu, o njihovim kontaktima, putevima u Moskvu i svemu ostalom mnogo više mogli reći, bez izuzetka, oni koji su do nedavno vršili vlast u Crnoj Gori – istakao je naš sagovornik.
Koliko je važno članstvo Crne Gore u NATO u kontekstu sigurnosti, danas, prema njegovim riječima, nažalost svjedočimo na primjeru brutalne agresije Rusije na jednu evropsku i suverenu državu – Ukrajinu.
- Ako to možda nekome nije bilo jasno prije šest godina, siguran sam da danas jeste – zaključio je Pajović.
Bečka konvencija o diplomatskim odnosima
Bečka konvencija o diplomatskim odnosima donešena 1961. godine „međunarodni je ustav“ za odnose u diplomatiji, a članom 9 precizirano je da „država kod koje se akredituje može u svako doba, i bez obaveze da obrazloži svoju odluku, obavijestiti državu koja akredituje da je šef ili ma koji član diplomatskog osoblja misije persona non grata ili da ma koji drugi član osoblja misije nije prihvatljiv“.
- Država koja akredituje će tada opozvati lice u pitanju ili će okončati njegove funkcije u toj misiji, prema slučaju. Neko lice može biti oglašeno kao persona non grata ili kao neprihvatljivo prije nego što dođe na teritoriju države kod koje se akredituje – piše u članu 9, stavu 1.
U stavu 2 se navodi da „ako država koja akredituje odbije da izvrši ili ne izvrši u razumnom roku obaveze koje preuzima shodno tački 1 ovog člana, država kod koje se akredituje može odbiti da licu o kome se radi prizna svojstvo člana misije“. Članom 41 Bečke konvencije precizirano je da „ne dirajući u njihove privilegije i imunitete, sva lica koja uživaju te privilegije i imunitete dužna su da poštuju zakone i propise države kod koje se akredituju“.
- Ona su takođe dužna da se ne miješaju u unutrašnje stvari te države - istaknuto je u Konvenciji.
