U jednom od prvih istraživanja ovakve vrste, naučnici su analizirali imunološki odgovor na koronavirus kod 90 pacijenata. Kako piše “Gardijan“, otkrili su da su pacijenti imali najviše antitijfela tri nedjelje nakon pojave simptoma, dok je nakon tog perioda broj antitijela naglo opadao.
Testovi krvi ispitanih pacijenata su pokazali da je kod 60% njih organizam razvio “moćan” odgovor na virus u vidu antitijela, ali da je tri mjeseca kasnije samo 17% pacijenata imalo jednako moćnu prirodnu zaštitu.
U nekim slučajevima, nakon tri mjeseca uopšte nisu mogli da detektuju antitijela u organizmu ispitanika.
- Ljudi razvijaju razuman broj antitijela kao odgovor na virus, ali ona nestaju tokom vremena, u zavisnosti od toga koliko ih je bilo na vrhuncu, što utiče na to koliko će ih kasnije ostati u organizmu -, objašnjava doktroka Kejti Dores, vodeća autorka ovog istaživanja.
Ova saznanja dodatno će otežati naučnicima stvaranje vakcine, ali takođe su jak udar na teoriju o “imunitetu krda”. Iako se organizam na više načina bori protiv koronavirusa, antitijela su ipak njegovo glavno oružje, a bez njih osoba bi svake nove sezone bila u opasnosti od nove zaraze virusom. Doktorka Dores naglašava da to znači da jedna vakcina ne bi bila dovoljna – već bi osoba vjerovatno morala više puta da je primi.
Naučnici sa Univerziteta Oksford koji rade na vakcini protiv koronavirusa trenutno je ispituju na majmunima – a primijetili su da vakcina kod ovih životinja stvara manje antitijela nego kod ljudi. Iako ih štiti od ozbiljnih komplikacija, i dalje ih ne štiti od same zaraze i mogućnosti da virus prenesu dalje.
Profesor Robert Šatok, koji radi na vakcini, kaže da bi mogla da bude gotova do prve polovine naredne godine, ali nije siguran da će to biti adekvatna zaštita, jer se još uvjek ne zna kakav imunološki odgovor najefikasnije šititi od novog virusa.
Kraljevski koledž u Londonu prvi je sproveo praćenje nivoa antitijela kod pacijenata i bolničkih radnika tri mjeseca nakon pojave simptoma. Naučnici su pratili 65 pacijenata i šest zdravstvenih radnika koji bili pozitivni na koronu, i još 31 člana bolničkog osoblja koji su dobrovoljno radili testove na antitijela između marta i juna.
Njihovo istraživanje je otkrilo da nivo antitijela raste i duže traje kod pacijenata koji su bili teški slučajevi. Objašnjenje za to je da su ti pacijenti u organizmu imali više virusa, pa i antitijela za borbu protiv infekcije.
Poznato je da ljudi mogu više puta oboljeti od gripa, kojeg takođe izaziva virus iz porodice korona. Ljekari upozoravaju da se i novi Sars-Cov-2 virus može ponašati na isti način. Profesor Džonatan Hini, sa Univerziteta Kembridž, upozorava da je sve više dokaza o slabljenju imuniteta na koronavirus, koji se ne mogu ignorisati.
- To stavlja poslednji ekser u sanduk opasnog koncepta o imunitetu krda. Ne mogu dovoljno da naglasim da nije dobro da ljudi misle da je korisno zaraziti se virusom. Neki ljudi, posebno mladi, misle da je kavaljerski zaraziti se, jer će tako doprinijeti kolektivnom imunitetu. Ne samo što sebe i druge dovode u rizik, već dovode sebe u opasnost da obole od težih bolesti kada se sljedeći put zaraze - kaže on.
- Međutim, očekivali bismo da će ponovna infekcija biti slabija za bilo kojeg pojedinca, jer će ipak zadržati imunološku memoriju koja organizmu omogućava brže reagovanje. Ipak, i dalje mogu dalje da prenose virus.
Ovo ukazuje da vakcine moraju da rade bolje od prirode, pružajući dosledne imunološke odgovore kod većine pojedinaca i održivi nivo zaštitnih antitijela. U krajnjem slučaju ovo može zahtijevati upotrebu godišnjih pojačanih imunizacija, posebno za najugroženije. Te vakcine se mogu davati zajedno sa godišnjim vakcinama protiv gripa.
