„HRA apeluje na Vladu Crne Gore i resorno Ministarstvo pravde da poslije više od dvije decenije konačno uspostave sudsku policiju u svim sudovima u Crnoj Gori da bi se obezbijedila zaštita svih osoba koje borave u pravosudnim institucijama, i na drugi način unaprijedio rad sudova. Tragični događaj od prije tri dana u Osnovnom sudu u Podgorici posljedica je nevjerovatnog nemara nadležnih vlada i njihovih ministara pravde da više od dvije decenije primijene zakon i riješe pitanje obezbjeđenja pravosudnih institucija u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.
HRA podsjeća da je još 2002. godine Zakonom o sudovima (član 124) propisano da će „obezbjeđenje uslova za nesmetan rad sudova, održavanje reda, zaštite lica i imovine, dostavu i izvršenje i druge poslove određene zakonom vršiti sudska policija“. To rješenje je bilo na snazi sve do 2015. godine kada je Zakonom propisano da će poslove obezbjeđenja lica, imovine i objekata sudova vršiti „zaposleni u sudu na poslovima obezbjeđenja ili pravna lica ovlašćena za obavljanje poslova zaštite i obezbjeđenja“.
Međutim, dodaju, više od dvije decenije kasnije sudovi u Crnoj Gori i dalje nemaju svoju službu obezbjeđenja.
„Rješavanje tog problema nije pomoglo ni to da su za protekle dvije decenije u pravosudnim institucijama stradale četiri osobe, dvije ranjene, a više je povrijeđeno.
U novembru 2002. godine u Sudu za prekršaje u Podgorici, Rajko Stajović je u hodniku suda usmrtio Miomira Ćetkovića iz Podgorice i teško ranio Smiljanu Jovićević.
U septembru 2005. godine u Osnovnom sudu u Baru ubijena je sutkinja Milorija Pejović. Nju je sa tri hica u glavu usmrtio Batrić Đuković, a nakon toga je ranio advokata Đorđa Jankovića. Nakon ubistva sutkinje, Đuković je otrčao do kancelarije sudije Željka Šupljeglava sa ciljem da ubije i njega. Međutim, kako mu se u cijevi pištolja zaglavio metak, izudarao ga je oružjem po glavi. Sudije Pejović i Šupljeglav su postupali u predmetima sudskih sporova koje je Đuković vodio sa majkom i komšijama.
U novembru 2020. godine, Dragan Drašković je poginuo nakon što je u hodniku Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju aktivirao ručnu bombu. Tada u blizini nije bilo ni zaposlenih ni građana. Bio je ogorčen na rad tadašnjeg tužioca na Cetinju jer je vjerovao da je bio nepravedno optužen u slučaju nanošenja tjelesnih povreda.
U avgustu 2022. godine u kancelariji Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici napadnuta je državna tužiteljka Maja Janković, kada je u njenu kancelariju, bez poziva, ušao D.K. vrijeđajući je i prijeteći joj, nezadovoljan njenom odlukom sve dok nijesu pristigli službenici Uprave policije koji su ga priveli. Kasnije mu je određen pritvor zbog krivičnog djela Napad na službeno lice“, stoji u saopštenju.
„Za sve ovo vrijeme, od kada je Zakonom o sudovima bila propisana obaveza uvođenja sudske policije, promijenilo se deset Vlada, od kojih se ni jedna nije posvetila toj zakonskoj obavezi. Bile su to: 34. Vlada premijera Filipa Vujanovića, s ministrom pravde Željkom Šturanovićem; 35. Vlada premijera Mila Đukanovića, s ministrom pravde Željkom Šturanovićem; 36. Vlada premijera Željka Šturanovića s ministrom pravde Mirašom Radovićem; 37. Vlada premijera Mila Đukanovića s ministrom pravde Mirašom Radovićem; 38. Vlada premijera Mila Đukanovića s ministrom pravde Mirašom Radovićem; 39. Vlada premijera Igora Lukšića s ministrom pravde Duškom Markovićem; 40. Vlada premijera Mila Đukanovića s ministrom pravde Duškom Markovićem; 41. Vlada Duška Markovića s ministrom pravde Zoranom Pažinom; 42. Vlada premijera Zdravka Krivokapića s ministrima pravde Vladimirom Leposavićem (decembar 2020-jun 2021), Sergejem Sekulovićem (jun 2021-januar 2022) i Zdravkom Krivokapićem (januar 2022- april 2022), i, konačno, 43. Vlada premijera Dritana Abazovića s ministrom pravde Markom Kovačem“, zaključuje se u saopštenju.
