U žalbi Apelacionom sudu navode da je sudija bio dužan da obustavi postupak, jer je Brković tražio njegovo i izuzeće predsjednika suda Blaža Jovanića. Osim toga traže da se provjeri da li je punomoćje advokata NLB Interfinans potpisano od strane ovlašćenog lica. Smatraju da je otvaranjem stečaja neopravdano i nezakonito favorizovan NLB Interfinans u odnosu na druge povjerioce i smatraju da je sud trebalo da odbije zahtjev za otvaranje stečaja, a da NLB Interfinans eventualno uputi na ostvarenje potraživanja kroz izvršni postupak upotrebom plana reorganizacije kao izvršne isprave.
- Sud u vezi predlagača navodi da stečajni dužnik ne ispunjava obaveze prema njemu, navodeći određene zaključke iz izvještaja privremenog stečajnog upravnika i stručnog lica, ali u odnosu na ostale povjerioce ne navodi ništa, sem šture nejasne konstatacije da stečajni dužnik i prema njima ne postupa shodno planu – navode u žalbi ukazujući da je sud jasno morao opisati kršenje plana i posljedice na njegovu realizaciju.
Sud je, kako navode, zanemario njihove tvrdnje da poštuju plan i da je do sada namireno 80 odsto povjerilaca trećeg isplatnog reda, što je potvrđeno izvještajem sudskog revizora.
- Ako lice koje kontroliše realizaciju plana kroz svoje izvještaje saopštava da je nivo njegovog ispunjenja 80 odsto, a privremeni stečajni upravnik i angažovano stručno lice tretira faktički samo ispunjenost obaveza prema predlagaču stečaja, ali ne i prema ostalim povjeriocima, onda nije moguće doći do drugačijeg zaključka, osim da sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje - navode iz Vektre ukazujući da je pogrešno utvrđeno i da je NLB Interfinansu izmiren dio duga od 7,37 miliona eura, jer je prenos imovine u Baru trebalo da pokrije iznos od 10,7 miliona eura.
Prvobitno je stečaj u Vektri Montenegro otvoren 2012. godine, ali je plan reorganizacije usvojen dvije godine kasnije. U odluci sudije Ašanina se navodi da je ovim planom, radi izmirenja duga od 60 miliona eura, bilo predviđeno ustupanje imovine u Bečićima vrijednosti 18,8 miliona eura, kao i imovine kompanije Horizon logistics vrijednosti 10,7 miliona eura u roku od šest mjeseci od usvajanja plana. Ostatak duga trebalo je da bude isplaćen u okviru trećeg isplatnog reda srazmjerno raspoloživim sredstvima stečajne mase. Iz Vektre su tvrdili da je NLB nezakonito potpisala ugovor o kupoprodaji kolaterala sa barskom kompanijom Horizon logistic, pa dug prema njima nije izmiren kako je predviđeno planom, jer je imovina prodata umjesto da bude ustupljena. Nijesu, kako tvrde, imali obavezu plaćanja bilo kakvih rata, dok ne bude ustupljena imovina na način predviđen planom.
