Jedna od glavnih tema rasprave na skupu je zahtjev prezadužene Grčke za pomoć MMF-a i zemalja eurozone od 45 milijardi eura u ovoj godini, od čega bi MMF trebao da obezbijedi 15 milijardi eura.
Nakon što je Argentina prestala da otplaćuje 95 milijardi dolara duga 2001., MMF je nametnuo mjere štednje koje su po ocjeni tadašnjeg argentinskog predsjednika Nestora Kirchnera pogoršale krizu u toj južnoameričkoj zemlji. Argentina, koja od krize ima zategnute odnose s MMF-om i već godinama ne dopušta reviziju svoje ekonomije koju Fond sprovodi u svim ostalim zemljama članicama, juče je u saopštenju upućenom IMFC-u istakla da je naučila "teške pouke" iz ranijih kriza te da je stanje njene ekonomije znatno bolje otkako ne mora slijediti upustva MMF-a, objavio je Poslovni dnevnik. "Možemo ponosno reći da smo učvrstili svoju ekonomsku nezavisnost kao nikada prije u novijoj istoriji", ističe se u izjavi. No Argentina, članica skupine G-20, sada pokušava restrukturirati šest milijardi dolara nevraćenog duga sa zemljama kreditorima i vratiti se na svjetska kreditna tržišta, pa bi joj pozitivna revizija MMF-a u tome mogla koristiti. Nicolas Eyzaguirre, direktor MMF-ova odsjeka za zapadnu hemisferu izjavio je na skupu u Vašingtonu da se pregovara o slanju "tehničke misije" Fonda u Buenos Aires, te da je argentinski ministar privrede Amadou Boudou "otvoren" prema toj mogućnosti
