Sva arhivska građa Vlade uredno je predata Državnom arhivu uz kontrolu i pružanje stručne pomoći službenika Državnog arhiva - o čemu svjedoči dokumentacija koju objavljuje Pobjeda.
Slučaj navodne nestale arhivske građe otvorio je savjetnik predsjednika Vlade Ivo Šoć koji je izjavio da
nije predata kompletna arhivska građa Državnom arhivu i da fali, po službenoj zabilješci koju nije prezentovao, šest kutija sa po CCO 10 registratora.
NAVODNO NESTALI
Njegovu tvrdnju potvrdio je i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović koji je 21. oktobra ove godine rekao i da je prilikom transporta građe Vlade prema Državnom arhivu nestalo 60 registratora.
- Zahvalan sam ljudima u Državnom arhivu koji su uredno to ustvrdili i obavijestili Generalni sekretarijat Vlade s obzirom na to da mi dvije godine želimo da dođemo do svih papira, a to je nemoguće jer je dio građe uništen ili otuđen - rekao je tada Abazović.
Namjera Abazovića je bila jasna: to je rekao istog dana i kada je podnio krivične prijave protiv više poslanika i funkcionera DPS-a i SD-a, ali i zvaničnika bivše Markovićeve vlade pod sumnjom da su pričinili višemilionsku štetu dodjelom funkcionerskih stanova i stambene pomoći želeći da na taj način optužbama o nestalim registratorima obuhvati što veći broj ljudi.
Abazovićeva prijava je rezultirala i krivičnom prijavom SDT-a protiv petorice poslanika opozicije, ali ona ne uključuje i slučaj navodno nestalih registratora, jer to pitanje SDT nije tretirao u svojoj istrazi. To faktički znači da je slučaj navodno nestalih registratora, prema tvrdnjama izvora Pobjede, bio samo vješto konstruisana afera, koja je trebalo da pojača navode krivične prijave o zloupotrebama prilikom dodjele stanova.
Te informacije se poklapaju i sa stavom bivšeg premijera Zdravka Krivokapića koji je kazao da se ,,došlo do informacija da je arhivska građa Generalnog sekretarijata Vlade predata i da se nalazi u Državnom arhivu Crne Gore“.
Dokumentacija koju posjeduje Pobjeda pokazuje da je arhivska građa Vlade uredno predata Državnom arhivu.
HRONOLOGIJA
Po dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, Uprava za inspekcijske poslove - Odsjek za inspekciju za arhivsku djelatnost krajem 2018. godine obavještava Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore da je depo u zgradi Vlade mali, te se upućuje primjedba koja se odnosi na njegovu veličinu, konstatuje se da je velika količina arhivske građe i registratorskog materijala te da će brzo doći do zagušenja.
Sve navedeno, konstatuje se, citira se i u dopisu tadašnje generalne sekretarke Vlade direktoru Državnog arhiva Crne Gore, broj 02-4263/7 od 6. 10. 2020. godine. Aktom Generalnog sekretarijata Vlade, broj 02-4263 od 17. 9. 2020. godine zvanično se traži pružanje stručne pomoći Državnog arhiva radi obrade arhivske građe, sve u skladu sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti.
Dana 22. septembra formira se Komisija za predaju arhivske građe Državnom arhivu, rješenjem broj 02-4281 od 22. septembra 2020. godine u čijem sastavu su i rukovodeća lica i službenici GSV-a.
U samom rješenju se konstatuje da je Komisija dužna da sprovede postupak odabira arhivske građe, da je preda Državnom arhivu u originalu u registratorski sređenom stanju, popisanu, kompletnu i tehnički opremljenu za trajno čuvanje u skladu sa listom.
- Utvrđuje se dužnost Komisije da sačini zapisnik o primopredaji arhivske građe sa tačno naznačenim podacima, pa se naznačava da će isti sadržati i mišljenje držaoca o načinu i uslovima korišćenja arhivske građe kao i potpise članova Komisije i predstavnika Državnog arhiva Crne Gore - navodi se u dokumentaciji.
Šestog oktobra 2020. godine generalna sekretarka Vlade, dopisom broj 02-4263/7, obavještava da je Komisija u saradnji sa nadležnom Službom za pružanje stručne pomoći Državnog arhiva izvršila popis arhivske građe te da da je Arhivski odsjek za zaštitu registraturske građe van Arhiva, pružio stručnu pomoć, da su aktivnosti privedene kraju i da će se uz saglasnost Državnog arhiva predati arhivska građa Državnom arhivu u petak, 9. oktobra 2020. Istim dopisom ističe se da je neophodno da predstavnici Državnog arhiva budu prisutni u 10 h u prostorijama GSV-a.
U Zapisniku o primopredaji arhivske građe sačinjenog između Državnog arhiva i Generalnog sekretarijata Vlade, broj: 02-4548 od 9. 10. 2020. godine, konstatuje se vrijeme i mjesto primopredaje arhivske građe između Generalnog sekretarijata Vlade i Državnog arhiva.
U SKLADU SA ZAKONOM
Izvršioci primopredaje su od strane Državnog arhiva Nevenka Gazivoda i Tanja Kalezić, a od strane GSV-a Nikola Dedeić i Pavle Jokić. Količina arhivske građe je konstatovana u navedenom Zapisniku. Arhivska građa popisana je na 95 popisnih strana.
U Zapisniku se konstatuje da je arhivska građa koja se preuzima fizički sačuvana, sređena po godinama i po sjednicama. Sve u skladu sa zakonom.
Međutim, nakon više od dvije godine od sačinjavanja Zapisnika, izvršenog nadzora od strane Državnog arhiva i pružene stručne pomoći inspektora Državnog arhiva, koji su svakodnevno prisustvovali popisu arhivske građe, savjetnik predsjednika Vlade Ivo Šoć ustvrdio je da je u prostorijama Državnog arhiva nađena službena zabilješka, u kojoj se konstatuje da ,,fali 6 paketa sa po oko 10 registratora, naslućujući da je sve vezano za stambenu komisiju Vlade“.
Logično pitanje koje se postavlja: kada je sačinjena službena zabilješka koja se krije od očiju javnosti, ko su potpisnici službene zabilješke, kako se do sada nije znalo za službenu zabilješku i kada je ona sačinjena?
- Posebno je pitanje kako znaju i tvrde savjetnik predsjednika Vlade i predsjednik Vlade, da je u nestalim kutijama bila dokumentacija vezana za rješavanje stambenih pitanja? Ukoliko službena zabilješka postoji, utvrdiće se ko je sačinio i u kom vremenskom periodu je sačinjena. Zbog čega je „isplivala“ službena zabilješka nakon više od dvije godine. Da li je ona kasnije sačinjena i da li je neko od sadašnje garniture rukovodećih kadrova Državnog arhiva sačinio ili iskoristio za manipulaciju javnosti? Da li je u evidenciji prilikom prijema arhivske građe učestvovao neko od sadašnjeg rukovodnog kadra? Da li je zabilješka upotrijebljena samo u političke svrhe - kažu izvori Pobjede.
Na evidentne neistine koje su plasirane u javnosti, ukazuje i dopis Generalnog sekretarijata Vlade 02-6474 od 14. 10. 2022. godine kojim se traži dokumentacija Stambene komisije od Državnog arhiva i odgovor Državnog arhiva broj 02-6474/2 od 24. 10. 2022. godine.
U odgovoru Državnog arhiva obavještava se Generalni sekretarijat Vlade da „uvidom u arhivsku građu fonda - Vlada Crne Gore, pronašli smo podatke koji se odnose na rad Komisije za stambena pitanja 08-004 po datumima i brojevima koje navodite u zahtjevu, što vam u prilogu i dostavljamo“.
Između ostalog, dalje se navodi da „radi eventualnog pronalaženja traženih akata Komisije za stambena pitanja za 2012, 2013, 2014. i 2015. godinu vaš zahtjev je potrebno dopuniti iz razloga što ne navodite brojeve i datume zaključaka, sjednica Vlade i drugih podataka a koji se tiču rada Komisije za stambena pitanja napominjemo da arhivska građa Generalnog sekretarijata Vlade (1989-2016) nije arhivistički sređena. Dalje se navodi da prema zapisniku o primopredaji arhivske građe arhivska građa za 2017, 2018, 2019. i 2020. godinu nije predata na čuvanje Državnom arhivu iz čega proizilazi da Državni arhiv nije u posjedu iste.
Kako je moguće, pitaju se izvori Pobjede, da se „nestala“ građa dostavila Generalnom sekretarijatu Vlade od strane Državnog arhiva Crne Gore uz napomenu da se zahtjev Generalnog sekretarijata Vlade dopuni i precizira (čitaj, zahtjev je neuredan i na njega se ne može odgovoriti u dijelu zahtjeva koji nije precizan)?
- Više je nego jasno - afera je inskonstruisana u cilju diskreditacije bivše vlasti, ne birajući sredstva. Nasuprot tome, svi relevantni dokazi upućuju da je arhivska građa Vlade uredno predata Državnom arhivu uz kontrolu i pružanje stručne pomoći službenika Državnog arhiva, o čemu svjedoči dokumentacija koju nijesu uspjeli sakriti od očiju javnosti - zaključuju izvori Pobjede.
