Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je postupak kako bi utvrdila da li je došlo do sukoba interesa pri izboru Branka Boškovića za predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije, rečeno je Pobjedi iz te institucije.
Na izbor Boškovića požalila su se dva člana Savjeta AEM, i to Rajko Todorović Todor i Andrijana Nikolić. Todorović je Pobjedi kazao da će od ASK i zatražiti da ispita način na koji je Bošković imenovan za predsjednika tog važnog tijela, jer smatra da je proces praćen brojnim nepravilnostima, što je i učinio.
- Agencija za sprečavanje korupcije je pokrenula postupak radi utvrđivanja mogućeg sukoba interesa u procesu izbora predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije Branka Boškovića. Postupak je u toku - rečeno nam je iz ASK.
Ne uključuju se
Za mišljenje smo pitali i pravnu službu AEM, ali zaposleni u tom sektoru ne vide ništa sporno, jer na naše pitanje da li će razmatrati način na koji je izabran, uzeće u obzir žalbe čak dva člana Savjeta AEM, odgovaraju da se „procedura biranja i razrješenja predsjednika Savjeta AEM sprovodi na osnovu Poslovnika o radu Savjeta AEM i ne predviđa traženje ili dobijanje mišljenja bilo koje stručne službe u Agenciji“.
-Tako je bilo i u slučaju izbora Boškovića. Ukoliko bilo koji član Savjeta AEM smatra da postoje uslovi ili osnov za pokretanje postupka razrješenja, smjene ili preispitivanje povjerenja predsjednika Savjeta AEM, potrebno je da u skladu sa Poslovnikom o radu inicira sprovođenje propisane procedure - navode iz pravne službe AEM.
Očigledno je da ne osjećaju obavezu da ispitaju izbor za koji čak dva člana tog tijela smatraju da je nezakonit, a
Todorović je na više sjednica ukazivao na to da je prije svega sporna tajnost glasanja.
U članu 13 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za elektronske medije piše da se predsjednik Savjeta bira tajnim glasanjem. Izabran je ako dobije većinu od ukupnog broja članova Savjeta.
Bošković je izabran javnim glasanjem, iako je u Poslovniku navedeno da je taj izbor tajan. Tom prilikom, Bošković je glasao sam za sebe što je, po Todorovićevim riječima, etički nedopustivo.
U članu 26 Poslovnika piše da član Savjeta ne može da glasa ako se odlučuje u vezi njega.
Za Boškovića su glasali tadašnji član Savjeta Boris Raonić, Edin Koljenović i sam Bošković.
Todorović, koji je tada bio spriječen da prisustvuje sjednici, je Pobjedi kazao da u tom trenutku aktuelni predsjednik SAEM-a Ranko Vujović nije želio da učestvuje u takvom izboru, te da je Bošković izabran sa ta tri glasa, od kojih je jedan upravo njegov.
Ovaj način izbora Boškovića sporan je i Andrijani Nikolić, koja ga je nazvala ,,samoglasajućim“ predsjednikom koji sprovodi samovolju i zloupotrebljava svoj službeni položaj.
Bošković je sredinom ovog mjeseca reagovao na Todorovićeve navode i naveo da je u Poslovnikom o radu SAEM-a predviđeno da je glasanje za izbor predsjednika tajno, ali da Poslovnik ne daje niti jednu indiciju o tome kako se postupak tajnog glasanja treba sprovesti, niti je postupak tajnog glasanja posebno propisan.
- Kod drugih pitanja, koja se ne tiču izbora predsjednika, Poslovnik daje apsolutnu slobodu da odredi na koji se način ima obaviti tajno glasanje. Tajnost glasanja u postupku izbora aktuelnog predsjednika SAEM-a, obezbijeđena je time što na sjednici nije bilo predstavnika medija. O glasanju je sačinjen zapisnik na koji niti jedan član SAEM-a nije imao prigovor ili izdvojeno mišljenje. Dodatno, svi zakonski rokovi za sporenje procedure su protekli. Todorović je ovo pitanje pokrenuo tek u oktobru prošle godine i to u periodu kada se u medijima pojavila informacija da je direktor AEM-a Goran Vuković biran protivno odredbama AEM-a - naveo je Bošković u reagovanju.
Druga strana
Istakao je da član 13, stav 2 Poslovnika o radu SAEM-a, propisuje da je predsjednik izabran kad dobije većinu članova od ukupnog broja članova, a kako su za predsjednika glasala tri od ukupno tada četiri člana SAEM-a, nedvosmisleno je izbor obavljen.
- Dovoditi u vezu odredbu člana 26 stav 4 Poslovnika o radu koji zabranjuje članu SAEM-a da glasa „ako se odlučuje u vezi njega“, protivno je svakom važećem i mogućem tumačenju propisa. Prvo iz razloga što se ova odredba tiče tekućih pitanja u radu SAEM-a i zaštite od potencijalnog sukoba interesa iz člana 9 Poslovnika o radu. Oduzimanje prava članu SAEM-a ne samo da nije neetički, već je najprirodnije načelo, budući da ono provijava cijelim našim pravnim sistemom od izbora čelnih mjesta u institucijama sistema do aktivnog biračkog prava. Suprotno, lišavanje članova SAEM-a ovog prava dovelo bi u pitanje svaki drugi izbor predsjednika, budući da je za izbor potreban neparan broj članova, koji bi ovim nesuvislim i nezakonitim sistemom bio diskreditovan i doveden do paradoksa. Dodatno, time bi se uveo i protivzakonit princip da samo određeni članovi SAEM-a imaju pravo da biraju predsjednika, što je samo po sebi pravni i elementarno logički nonsens - naveo je ranije Bošković.
Tvrdi da se član SAEM-a Ranko Vujović izuzeo od glasanja zato što mu je ubrzo nakon toga isticao mandat, što je konstatovano u zapisniku, a ne zato što nije htio da učestvuje u glasanju.
Todorović je ranije ukazivao i na to da je slična situacija bila prilikom izbora Borisa Raonića na čelo RTCG, jer u Savjetu Javnog servisa veliki dio članova čine osobe koje su poslovno povezane sa Raonićem.
Raonić je u avgustu podnio ostavku na mjesto člana SAEM-a jer je izabran za direktora Javnog servisa RTCG. On je tada bio direktor NVO Građanska alijansa, a umjesto njega je u SAEM došao Milan Radović iz iste NVO.
Koljenović je takođe povezan sa Građanskom alijansom jer je bio njihov programski direktor do 2017. godine kada je postao šef Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori. RYCO je partnerska organizacija Građanske alijanse.
Todorović će od ASK tražiti mišljenje i povodom povezanosti aktuelnih i prethodnih članova SAEM-a.
Bošković je od juna predsjednik SAEM-a, a njegov mandat traje do 2026. godine, kao i Koljenoviću i Andrijani Nikolić. Rajku Todoroviću Todoru i Milanu Radoviću mandati ističu 2024. godine.
