Saopštili su da se to, između ostalog, ogleda u tome što Kneževiću ne šalje pozive na adresu u Londonu, koja je sudu poznata, već preko oglasne table suda, "pa na bazi tako neuredne dostave drži ročišta i odlučuje o pravima g. Kneževića bez njegovog prisustva i mogućnosti da se izjasni o onome za šta se tereti".
Advokat Nemanja Jolović, jedan od branilaca Kneževića, kazao je da je u predmetu Kvso-1/20 Viši sud prvobitno odlučio da predsjednika Atlas grupe pozove diplomatskim putem preko poznate adrese u Londonu, ali je ta dostava poziva bila neuspješna zbog kratkoće roka koji je ostavio sud.
- Umjesto da na taj način ponovi poziv i ostavi rok koji je predviđen odgovarajućim propisima, to zanemaruje i dalja pozivanja vrši preko oglasne table suda, za šta nisu ispunjeni zakonski uslovi i na bazi tako neuredne dostave poziva drži ročišta i odlučuje o pravima g. Kneževića bez njegovog prisustva i mogućnosti da se izjasni o onome za
šta se tereti - rekao je Jolović.
Napominjući da je tokom 2019. Kneževiću određen pritvor jer navodno nije dostupan državnim organima Crne Gore, on je podsjetio da su branioci tražili stavljanje van snage tog rješenja zato što mu nije omogućeno da se izjasni o činjenicama u vezi radnji za koje se tereti, a zbog toga što nikada od strane suda nije pozvan na adresu u Londonu, koja je i SDT i sudu poznata.
- U oba predmeta prijedlog branilaca g. Kneževića je odbačen i odlučeno da protiv tih rješenja nije dozvoljena žalba. Pravni tim g. Kneževića je ipak podnio žalbu, da bi onda Apelacioni sud žalbe prihvatio kao dozvoljene I onda ih odbacio. Potom je Pravni tim g. Kneževića podnio ustavne žalbe protiv navedenih rješenja zbog povrede ustavnih prava na pravično suđenje, odbranu i pravni lijek. Ustavni sud je odbacio žalbe jer se navodno radi o aktima procesnog karaktera, zanemarujući primarnu povredu ustavnog prava na pravni lijek - rekao je Jolović.
