Ministar odbrane Ričard Marls rekao je u utorak da će vladin plan povećati broj površinskih ratnih brodova sa 11 na 26, što je najveći broj od kraja Drugog svjetskog rata, piše Al Džazira, pozivajući se na svetske agencije.
On je naveo zabrinutost zbog rastućih geopolitičkih tenzija jer se konkurencija između Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i Кine zahuktava u azijsko-pacifičkom regionu.
Prema ovom planu, Marls je rekao da će Australija dobiti šest fregata klase Hunter, 11 fregata opšte namjene, tri vazdušna ratna razarača i šest najsavremenijih površinskih ratnih brodova koji ne moraju imati posadu.
Najmanji dio flote će biti naoružan Tomahavk projektilima sposobnim za udare dugog dometa na ciljeve duboko unutar neprijateljske teritorije.
„To je najveća flota koju ćemo imati od kraja Drugog svjetskog rata. Ono što je kritično važno razumjeti je da ćemo, dok gledamo u budućnost, neizvjesnu zbog takmičenja velikih sila, imati dramatično drugačije vojne sposobnosti sredinom 2030-ih od onih koje imamo sada“, rekao je Marls novinarima.
Australijski ministar je rekao da će veliki površinski brodovi sa opcionom posadom (LSOV), kojima se može upravljati na daljinu i koje razvijaju SAD, značajno povećati kapacitet mornarice za dalekosežne udare.
Brodovi bi mogli biti uvedeni u rad sredinom 2030-ih godina.
Australija će takođe preduzeti korake da ubrza nabavku 11 fregata opšte namjene koje će zamijeniti zastarjele brodove klase ANZAC, pri čemu će prve tri biti izgrađene u inostranstvu i očekuje se da će ući u službu prije 2030. godine.
„Odluka pokazuje značajno povećanje naših troškova za odbranu… i potrebna je s obzirom na složenost strateških okolnosti sa kojima se naša zemlja suočava“, rekao je Marls.
Australija već planira da nabavi najmanje tri nuklearne podmornice, a uz ovu odluku, to bi značilo da će 2,4 odsto BDP-a dati na odbranu. Njeni NATO saveznici od nje su tražili da izdvaje najmanje dva procenta.
U Australiji su, piše AFP, odbrambeni projekti dugo bili na čekanju zbog prevelikih troškova, predomišljanjima vlada, promjenama politike i stavovima da više smisla ima u otvaranju novih radnih mjesta nego jačanju vojne snage.
Majkl Šobridž, bivši visoki bezbjednosni zvaničnik, rekao je novinskoj agenciji AFP da vlada mora da prevaziđe greške iz prošlosti i da „nema više vremena za gubljenje“ kako se konkurencija u regionu zahuktava.
Šubridž je rekao da mora da postoji skraćeni proces nabavke, inače će to biti „poznat put koji vodi ka kašnjenjima, problemima u izgradnji, uzaludnim troškovima – i na kraju, brodovima koji prekasno uđu u upotrebu, sa sistemima koji su već prevaziđeni”.
