Zagovornici Konstruktora kao graditelja, tvrde da bi bilo korektno da splitska kompanija nastavi gradnju autoputa budući da su Hrvati ponudili najbolje uslove ali i sačinili glavni idejni projekat.
S druge strane, podržavaoci grčkog konzorcijuma kao glavni argument Aktora navode ekonomsku moć te kompanije, koja podrazumijeva veoma lako nabavljanje bankarskih garancija.
Garancije u zadnji čas: Hrvatski konzorcijum Konstruktor-IGH dostavio je juče garancije vrijedne 810 miliona eura, dvadesetak dana prije vladinog roka. Samo dostavljanje garancije međutim ne znači da je priča završena i da će Hrvati sasvim sigurno da grade autoput prema sjeveru.
Konačnu riječ o sklapanju ugovora, početku gradnje i validnosti dostavljenih garancija daće Vlada na jednoj od sjednica u narednih petanestak dana.
- Vlada će nastaviti predviđenu proceduru analize dostavljenih ponuda i zaključivanja ugovora sa hrvatskim konzorcijumom i finansijskim institucijama, saopštio je na sajtu Ministarstva saobraćaja i pomorstva, predsjednik Komisije za sprovođenje tenderskog postupka i pregovaranja Zoran Radonjić, ne navodeći ime finansijke instiucije koja je dala garancije Konstruktoru.
Međusobno odmjeravanje snaga dvije struje u Vladi, odlučiće i budućeg graditelja i koncesionara autoputa prema sjeveru.
Ko je Konstruktor: Na sajtu Konstruktora se tvrdi da je ta kompanija sa uspjehom učestvovala na gradnji svih autoputeva u Hrvatskoj i mnogih drugih objekata, a da u Kataru privode kraju gradnju ogromne raskrsnice.
Zbog uspjeha tih poslova - tvrdi se na sajtu - Konstruktor očekuje širenje poslova u Saudijskoj Arabiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Alžiru i nizu drugih zemalja.
Međutim, splitska kompanija, sredinom prošle godine, našla se u žiži hrvatske javnosti zbog optužbi za falsifikovanje poslovne dokumentacije, izdavanje čekova bez pokrića i potpisivanje fiktivnih ugovora sa vladom bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera.
Uprava Konstrukora je demantovala te tvrdnje i tužila “Slobodnu Dalmaciju” zbog takvih natpisa, a konačnu riječ o tome ko je govorio istinu - daće sud.
Grčki poslovi u Crnoj Gori: Grčko-izraelski konzorcijum je široj javnosti nepoznata firma, ali, kako tvrde izvori Portala Analitika, oni su poslovno i vlasnički povezani sa grčkim milijarderom Viktorom Restisom.
Restis je preko svojih firmi, već nekoliko godina prisutan u Crnoj Gori. Grčki milijarder je, zvanično, koncesionarni vlasnik bisera crnogorske obale –grada poluostrva Svetog Srefana i Rudnika mrkog uglja u Beranama. Glavni Restisov čovjek za grčke investicije u Crnoj Gori je poznati crnogorski biznismen Dragan Perović koji ima dobre veze u vrhu crnogorske vlasti.
Perović je akcionar grčke First financial bank (FFB) u kojoj je većinski vlasnik i predsjednik odbora direktora upravo Restis. Preko Petrosa Statisa, svog povjerljivog čovjeka, Restis je postao jedan od najvećih kupaca akcija Luke Bar tokom prošle godine.
Pored toga, grčki milijarder je jedan od vlasnika kompanija Goldenenerdži i Pablik pauer korporejšn, koje su dostavile ponudu za dokapitalizaciju crnogorske Elektroprivrede.
Da li će Grci sniziti cijenu izgradnje: Vlada je, ne gubeći vrijeme, 11. januara počela preliminarne pregovore sa Grcima, vjerujući da mogu da ih privole da ponudu za gradnju autoputa dovedu na nivo Konstruktora.
Grci tvrde da imaju novac za gradnju autoputa i da bankarske garancije za njih ne predstavljaju problem.
Iz tog konzorcijuma su, saznaje Portal Analitika, od starta bili ubijeđeni da Hrvati neće biti u stanju da dobiju garancije i da će veliki posao, na koncu, pripasti u ruke Aktora. „Oni i danas vjeruju da Konstruktor neće uspjeti da ispuni sve obaveze koje je preuzeo”, kaže izvor Portala Analitika iz crnogorske Vlade.
Kako je sve počelo: Konstruktor- IGH je ranije, u tenderskom postupku, dobio odobrenje da gradi autoput od Bara do granice sa Srbijom, dužine 170 kilometara.
Početak radova ozvaničen je prošle jeseni u selu Gornje Mrke kod Podgorice, kada su svečanosti prisustvoli osim crnogorskog premijera, predsjednici Vlade Hrvatske i Srbije Jadranka Kosor i Mirko Cvetković.
Hrvati su za kompletan autoput ponudili neto sadašnju vrijednost od 2,77 milijardi eura, od čega bi učešće države bilo 1,74 milijarde eura. Konstruktor je za glavnu dionicu budućeg autoputa od Podgorice do Mateševa ponudila cijenu od 910 miliona eura, uz učešće države od 603 miliona eura.
Grčko-izraelski konzorcijum je za kompletan autoput ponudio cijenu od 3,92 milijardi eura uz učešće države od 2,78 milijardi eura, dok je za dionicu od Podgorice do Mateševa ponuđeno 1,2 milijardi od čega bi državno učešće bilo 845 miliona eura
Građani s nestrpljenjem očekuju početak gradnje autoputa, a ko će ga graditi je, što se njih tiče, najmanje bitna stvar. Samo da, konačno, gradnja „posla vijeka” zaista i počne…
P.Zečević
