Nije, prema njenim riječima, teško proći bilo kojim gradom u Crnoj Gori i naći četničke simbole, majice s likom osuđenih ratnih zločinaca.
„Takvo okruženje nije ugodno ni crnogorskom niti hrvatskom čovjeku, niti građanima Crne Gore koji žele prosperitet i mir. Lutke su u crnogorskoj Skupštini, a lutkar koji poteže konce sjedi izvan Crne Gore i ruga se. Jasno da ne žele vidjeti Crnu Goru u Evropskoj uniji jer time ne samo da gube već i ruše svoje stoljetne snove i svoje zacrtane granice. Kada se prizemlje velikosrpski snovi, imaćemo mirne dane i sretne narode“, navela je Babić Galić, rođena Bokeljka koja je već tridesetak godina posvećena zaštiti i očuvanju hrvatske baštine Boke.
Četnički simboli
Na pitanje je li saglasna s tvrdnjom nekih analitičara da je usvajanje Rezoluciju o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu demonstracija moći predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnoj Gori odgovorila je i da želi vjerovati u suprotno - demantuju je činjenice.
„Istup predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića nakon izglasavanja Rezolucije jednak je istupu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Retorika je ista, kao i nakana. Obojica su pokušala Republiku Hrvatsku izjednačiti s kvislinškom tvorevinom iz Drugog svjetskog rata. Nekim njihovim uobičajenim narativima konačno treba stati na kraj. I Srpska crkva i Vučićeva politika imaju za cilj difamiranje Republike Hrvatske i Hrvata kao nacije. I to nije ništa novo. To nas u istoriji prati bili mi u vlastitoj kući, hrvatska manjina ili iseljeni u neku od prekomorskih zemalja“; smatra Babić Galić.
Hrvat je, kako dodaje, ustaša ili je katolik.
„Trećeg nema. To je zbunjujuće u 21. vijeku, no to je tako i to se preslikava i na crnogorsku naciju, jednako i s istim namjerama. Ne znam je li ko do sada podcrtao činjenicu da je dio crnogorske vladajuće strukture ovom Rezolucijon o Jasenovcu ublažio svoje duševne boli izazvane Rezolucijon o genocidu u Srebrenici“, rekla je Babić Galić.
Podrška
Na pitanje slijedi li zaokret u podršci Hrvatske Crnoj Gori kazala je da je istina da je Vlada Republike Hrvatske uvijek pomagala i davala veliku pomoć Cmoj Gori, pa i u pristupanju NATO-u 2017.
„No, jedno treba biti jasno, Republika Hrvatska je Crnoj Gori prijatelj, pa i u ovakvim uslovima. To konkretno znači da će građani Crne Gore, narod i sve političke strukture koje poštuju vladavinu prava i evropske vrijednosti imati punu našu podršku“, navela je Babić Galić.
S druge strane, prema njenim riječima, dosta je čekanja, otezanja, nerješavanja otvorenih pitanja, "dosta je igara bez granica".
„I dosta je neprihvatljive retorike prema susjedu koji je do sada bio podrška i podsticaj. Takođe, odnos prema našoj hrvatskoj nacionalnoj zajednici biće i lakmus papir koji otkriva iskrene namjere crnogorske vladajuće strukture, kao i spremnost rješavanja svih otvorenih pitanja. Nedavnom reakcijon rekli smo jasno i glasno kako ne želimo ovakvu Crnu Goru u Evropskoj uniji, ovu koja je isključiva, koja etiketira i hrani se mitologijama, koja zatire narode i njihova prava, a opravdanja nalaze u populističkim ekonomskim politikama koji joj dugoročno šteta“, ocijenila je Babić Galić.
Crnu Goru, kako ističe, očekuju lokalni izbori u Kotoru i u Podgorici.
„Sva događanja na njihovoj političkoj sceni treba posmatrati kroz ta dva izborna procesa. Ne smije se dopustiti da razni ratni huškači koji su donedavno blokirali ulice kako crnogorski ministri ne bi stavili spomen-ploču u Morinju zavedu narod svojim novoformiranim lokalnim strankama i ad hoc obećanjima. Ovi izbori su tačka preokreta i od njih zavisi hoće li Crna Gora nadoknaditi izgubljeni korak i uskočiti u evropski voz“, ističe Babić Galić.
I Kotor i Podgorica, kako je ocijenila, treba mitologiju da zamijene prosperitetom, odmaknuti se od narativa onih koji se ni nakon 30 godina nisu uspjeli suočiti sa svojom mračnom proslošću.
„Kotor je simbol kulture Boke i u svojoj bogatoj škrinji čuva davno usvojena pravila ponašanja, kulturu i zapadni civilizacijski kod. Sigurna sam, građani Kotora, bez obzira na nacionalnost, znaće izabrati one koji evropske vrijednosti kontinuirano nose u temeljima svojih političkih stranaka“, rekla je Babić Galić.
Hrvatska zajednica
Odgovarajući na pitanj kako trenutna nestabilnost Vlade Crne Gore utiče na položaj Hrvata u Crnoj Gori ocijenila je da je to nažalost konstanta koja utiče ne samo na položaj Hrvata u Crnoj Gori, nego i na sve ozbiljnije političke procese u našoj zemlji.
„Umjesto konstruktivnih rješenja svjedoci smo kako je danas Crna Gora talac politika koje od 2020. gomilaju probleme i grade zid prema Zapadu. U takvom okruženju autohtona je hrvatska nacionalna manjina osnažila i ojačala kako bi preživjela i kako bi sačuvala svoju kultura, ime i dom. To se pokazalo i rezultatima na posljednjim parlamentarnim izborima kada je politička stranka Hrvatska građanska inicijativa od svog osnivanja dobila najviše glasova i time potvrdila budućnost hrvatskog naroda u Boki kotorskoj i Crnoj Gori, te njihovu svjesnost kako moraju biti prisutni u društvenom, ali i političkom životu Crne Gore“, navela je Babić Galić.
Prisutnost na crnogorskoj političkoj sceni je, kako dodaje, jemstvo i nužnost samoodržanja na prostoru gdje su Hrvati autohtoni i svoji i gdje su baštinici velike kulture koju su 2006. unijeli u suverenu i savremenu Crnu Goru.
„Upravo je to činilac koji bilo koja crnogorska politička struktura ne smije zaboraviti, tačnije mora cijeniti činjenicu koja je umnogome obogatila crnogorski kulturni mozaik. Jasno, nestabilnost Vlade rezultira nestabilnostima na svim niovima i ona postaje prisutna u svakodnevici svakog čovjeka koji poštuje evropske vrijednosti i vladavinu prava, pa i Hrvata koji su na svojoj koži ne malo puta i ne tako davno, a posebno danas, osjetili rezultate isključivosti politike koja favorizuje, podstiče i hrani apetite nikad ostvarenih snova i nekih čudnih „svetova““, kazala je Babić Galić.
Konkretno, kako dodaje, to znači da se starosjediocima na razne načine ukidaju slobode, briše identitet i ograničavaju prava i to sve pod krinkom građanske opcije i multikulturalnosti zemlje koja trenutno traži dah kako bi odbranila svoju samostalnost.
„Mediji su puni naslova i političkih analiza stanja u Crnoj Gori, no kada govorimo o Hrvatima Crne Gore možemo istaknuti njihovu snagu, ali i njihov strah, njihovu vjeru, ali i njihovu sumnju, njihovu sigurnost i pogled prema Vladi Republike Hrvatske koja kontinuirano brine o njima, štiti ih i daje im dodatnu snagu. Hrvatska Vlada na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem svom trećem mandatu ne samo da brine, kako je i Ustavom određeno, veé cini puno vise, aktivno učestvuje u životu hrvatske manjine što su službeni predstavnici Hrvata u više navrata ponovili i istakli“, rekla je Babić Galić.
Nedavno je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman s izaslanstvom posjetio hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori upravo s istim ciljem.
„Tom prilikom obišao je i najjužnije bokeljsko marijansko svetište Crkve u Hrvata, Gospu od Milosti koja je u postupku obnove. To je zavjetno svetište Tivćana i njihovih predaka, a Tivat je grad koji posebno od 2020. do danas u vihorima nestabilnih crnogorskih Vlada i lokalnih prijepora trpi nasilni preobražaj iz mediteranskog, dalmatinskog u neki neprirodni identitet. Istina je da migracije donose sa sobom nove sjetove, no onaj ko dolazi i koga se prima s pristojnosću domaćina nikada ne bi smio iskoristiti otvorenu ruku, ali svjedoci smo vremena u kojem se dobronamjernost i bonton smatraju slabošću, te su rezultati upravo ovakvi – tradicija se prekraja, svetišta otimaju“, ocijenila je Babić Galić.
Da je to tako, kako smatra, govori i nedavno usvojena Rezolucija kojoj je jedini cilj ukinuti slobodu Crne Gore i prebrisati autohtoni hrvatski puk okrivljujući ga za već davno osuđene zločine.
„To je rezultat nestabilnih vlada i promjena koje su od 2020. pod krinkom osude kriminala Crnoj Gori na čelo Skupštine dovele četničkog vojvodu koji je ne malo puta ponovio kako našu vojno-redarstvenu operaciju Oluju smatra zločinačkim poduhvatom, a genocid u Srebrenici kao Srbima nametnu kolektivnu krivicu. Nestabilna crnogorska Vlada dovela je do nestabilnosti Crne Gore i vratila je na postavke iz devedesetih godina prošlog vijeka s dvije, srećom, velike razlike, a to su da je Crna Gora dio NATO-a i da smo mi, Republika Hrvatska, dio evropske porodice, snažni i svjesni razvoja situacije ne samo u Crnoj Gori već i na prostoru cijelog Zapadnog Balkana“, ističe Babić Galić.
Boka kotorska
Na pitanje ima li pomaka u priznavanju kulturne baštine bokeljskih Hrvata odgovorila je odrična.
„Nema pomaka, no ima pomijeranja granica tolerancije, ima kulturocida, etnocida i na koncu raznih pritisaka koji mijenjaju i čovjeka i prostor. Nepriznavanje hrvatske bastine nije novina, njeno brisanje, prekrajanje. To je podstaknut i privaćen narativ u nekim njihovim crkvenim, društvenim i političkim krugovima. Boka kotorska besramo je ogoljena, devastirana i prodana. Između kriminalnih klanova, i Judinih škuda, litijaša i svetosavskih priča, Boka kotorska odolijeva novim napadima iz kuhinje Srpske crkve, lokalnih vlasti i pojedinaca koji Ulicu sv. Luke preimenuju u Ulicu sv. Save, sve književnike i velikane od humanizma do prosvjetiteljstva ubacuju u svoju kulturu, a po gradovima uvode nove tradicije litija, bespravno grade krstionice, crkve, križeve i pokušavaju Boki promijeniti kulturološki predznak. Naša Boka, naše more, naše crkve, naši palaci, naše ulice, naši običaji kite se tuđim običajima, no postojan je to kamen, ponosni i prkosni su to ljudi, pa je za očekivati kako će hrvatska baština Boke biti uključena u crnogorski obrazovni sistem, kao i da će se Crna Gora izvući iz mreže velikorpske politike i vratiti svoj čojstveni sjaj“, ističe Babić Galić.
Da bi prepoznali što se događa Hrvatima Boke, moraju poznavati svoju hrvatsku baštinu, svoju istoriju.
„Moramo znati nešto i o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Božićnom ustanku i zločinu o kojem se danas šuti. Treba imati hrabrosti reći da su nigdje drugdje na svijetu, osim u Boki, pravoslavne crkve prekrivene spskim zastavama, dugim koliko i njihova pročelja, samo u Boki „presveštana“ su marijanska svetišta i Hrvat je katolik bez imena ili Bokelj bez nacije. Samo u Crnoj Gori benediktinsko svetipte Gospe Ratačke strijepi pred prijetnjama bratske hrišćanske crkve koja na ovim prostorima ne propagira oprost, vjeru, deset Božjih zapovjesti, već vrlo uspješno vodi crnogorsku političku scenu i zapozorje. U tom okruženju Hrvati Boke uvijek u istoriji oslonjeni na Rimokatoličku crkvu, u Zalivu svetaca, Boki kotorskoj gdje se nalazi romanička rimokatolička katedrala sv. Tripuna iz 1166. godine, starija od otkrića Amerike, Uspenjskog hrama u Moskvi i crkve Notr Dam u Parizu, danas nemaju svog pastira, svog biskupa, svog Butorca, svoj oslonac. I to u vremenima kada je sakralna baština izložena kulturocidu i svakodnevnim pokušajima otimanja bilo da je riječ o najpoznatijem bokeljskom svetištu Gospi od Škrpjela ili o staroj peraškoj opatiji sv. Jurju ili o crkvi sv. Sabe i u konačnici o Miholjskoj Prevlaci na kojoj se godinama gradi izvor smutnje i poluistina“, naglasila je Babić Galić.
Ako tome, kako navodi, dodaju limenu pravoslavnu crkvu na Rumiji, prijetnje rušenjem Njegosevog mauzoleja koji je gradio Meštrović, dobijaju još nepotpunu sliku onoga što se u Crnoj Gori radi uz opravdanje nestabilnih vlada, kriminala, lokalnih šerifa i organizovane Srpske crkve.
„U tim okvirima ne možemo govoriti o zađtiti hrvatske baštine. Možemo govoriti o borbi, o pokušajima zaštite, o notama MVEP-a, o budnosti Hrvatske vlade, o agilnom HNVCG i narodu koji nikada više ne smije i neće proći golgotu Domovinskog rata. Jer, Hrvatska je tu. Uz svoj narod, uz građane Crne Gore i uz proevropsku Crnu Goru“, poručila je Babić Galić.
Otvorena pitanja
Na pitanje što bi istakla kao najveća otvorena pitanja, odnosno kamen spoticanja u odnosima Hrvatske i Crne Gore odgovorila je - izigrano povjerenje.
„Povjerenje je i u političkom ringu nešto s čime se ne kocka. Crna Gora nije riješila niti jedno otvoreno pitanje, gubila se između šutnje i obećanja, a potpuno se razotkrila tokom nedavne posjete hrvatskog izaslanstva na čelu s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom kada im nije omogućena posjeta hrvatskom školskom brodu „Jadran“, što je izvan svih uobičajenih civilizacijskih uzusa i protokolarnih normi. Malo je reći kako to nije dostojan odgovor. Hrvatski su školski brod „Jadran“, uznik od 1991, koji je inače tih dana bio otvoren i za turiste, naprosto sakrili“, istakla je Babić Galić.
Plovio je, prema njenim riječima, dva dana uokolo kako ga izaslanstvo na čelu s ministrom slučajno ne bi vidjelo.
„Takav nivo ponašanja zatvara sva vrata i nije primjerena nigdje, a tek ne u razgovorima dva susjeda. Nakupilo se previše nesmotrenih izjava, poteza i ponašanja mladih crnogorskih političara sada vođenih spretnom rukom predsjednika crnogorske Skupštine i onih koji su činili okosnicu koalicije Za budućnost Crne Gore. Otvorenih pitanja je podosta, vojna sukcesija i povrat školskog broda „Jadran“, odšteta zatočenicima logora Morinj, promjena imena bazena u Kotoru, rješavanje pitanja Hrvatskog doma, granica na moru“, reka je Babić Galić.
Crna Gora, prema njenim riječima, treba katarzu.
„To znaju oni koji danas trpe i od kojih zavisi budućnost jedne zemlje koja je bila najbrza i najbliža ulaznim vratima Evropske unije. Rješavanje otvorenih pitanje je nešto što Crna Gora ne može izbjeći ukoliko želi slijediti evropski put i ukoliko želi u konačnici (p)ostati dio Evropske unije“, zaključila je Babić Galić.
