Ako mi odemo i Rusija bude u stanju da izdrži njihov napad i sruši Ukrajinu, šta mislite da će da se dogodi u balkanskim zemljama, odjeknula je nedavno u regionu izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena prilikom obraćanja u Bijeloj kući tokom govora o neophodnosti slanja vojne pomoći Ukrajini, što je trenutno blokirano odlukom Kongresa.
Da je upozorenje prvog čovjeka SAD potvrda uticaja Rusije koji se dominantno sprovodi preko Srbije, smatraju sagovornici Pobjede, diplomata i profesor međunarodnih odnosa Vesko Garčević, kao i analitičar i istraživač Instituta Nova Evropa koji pokriva zemlje Zapadnog Balkana i Centralne Evrope – Jakub Bielamovič (Jakub Bielamowicz).
Pored jake unutrašnje komponente u susret izbornoj kampanji, poruka Bajdena ima za cilj između ostalog i da opomene proruske elemente na Balkanu, ocijenio je Garčević.
- Poruka Bajdena ima snažnu unutrašnjopolitičku komponentu u trenutku kada se približavaju predsjednički izbori u SAD. Vidimo da je pomoć za Ukrajinu blokirana u Kongresu, jer republikanci uslovljavaju tu podršku nekim pitanjima poput borbe sa migrantima. Ova izjava Bajdena između ostalog je opomena da bi takva vrsta daljeg odlaganja mogla dovesti do promjene na frontu, odnosno do toga da Rusija postane mnogo jači igrač. Kako vrijeme prolazi, Ukrajina bi tako mogla doći u situaciju da ne može da se odbrani, a scenario poput toga doveo bi evropsku sigurnost u pitanje i otvorio mnogo veći broj problema, kojima bi na kraju morala da se bavi upravo Amerika - kazao je Garčević.
Dodaje da bi situacija u kojoj bi Ukrajina ,,bila na koljenima“, gotovo izvjesno dovela do jačanja ruskih apetita, što bi u krajnjem, kako kaže, narušilo bezbjednost na Balkanu koji je ionako slaba tačka u evropskom bezbjednosnom sistemu.
Sličnog mišljenja je i Bielamovič, koji smatra da Balkan još od devedesetih godina nije imao ovoliku dozu nestabilnosti.
- Bilo bi previše reći da je region Balkana na ivici novog rata, ali ipak svjedočimo zabrinjavajućim dešavanjima u svakoj od zemalja. Imali smo tri ozbiljne eskalacije na Kosovu u prošloj godini, a uz sve to nivo nepovjerenja u odgovorne za normalizaciju odnosa je na istorijskom maksimumu. U Bosni i Hercegovini primjećujemo sve oštriju secesionističku retoriku Milorada Dodika, dok u Srbiji režim Aleksandra Vučića postaje sve agresivniji - smatra Bielamovič.
Kako kaže, nedavne parlamentarne i lokalne izbore u Srbiji obilježile su brojne neregularnosti, a u Beogradu, dodaje, partija aktuelnog predsjednika ne bi ni pobijedila na izborima da nije bilo glasača koji su dovedeni iz drugih gradova i države.
Bielamovič ocjenjuje i da stabilnosti regiona ne doprinosi činjenica poput one da Albanijom upravlja ,,sve autoritarniji režim Edija Rame“, a kao problem vidi i sve izvjesniji povratak nacionalističke VMRO - DPMNE vlasti u Sjevernoj Makedoniji nakon izbora u aprilu.
Rusija preko Srbije ima lak prilaz za destabilizaciju regiona
Poruka Bajdena u kojoj se pominje Balkan svojevrsna je opomena Srbiji, a razlog leži u činjenici da je upravo ta zemlja adut Rusije za destabilizaciju regiona, smatra Vesko Garčević.
- Situacija na Balkanu takva kakva je govori da su zemlje i dalje u sporom procesu pristupanja Evropskoj uniji što uzrokuje zamor usljed nedostatka reformi. Sve to dovodi do jačanja nacionalizma, što ostavlja prostor za agresivne politike Srbije. U krajnjem, to nam govori da Rusija ima jedan vrlo lak prilaz za destabilizaciju regiona - kaže Garčević.
Kako dodaje, takav naum Rusija vrlo lako može sprovesti preko Srbije, a da ne mora biti ni uključena direktno.
- To bi bila vrsta uticaja koja Moskvu ne košta puno, a može dovesti do šire destabilizacije regiona i uopšte evropske bezbjednosti. Sve to može imati dalekosežne posljedice za NATO i Evropu - kazao je Garčević.
U tom kontekstu, Garčević posebno problematičnom smatra činjenicu da Balkan nije prioritet Amerike, naročito kad, kako kaže, postoje veća žarišta.
- Čak je i rat u Ukrajini pao u drugi plan zbog krize na Bliskom istoku. Kada sve to uzmemo u obzir, region Balkana ne zauzima visoko mjesto na agendi SAD. Taj nedostatak involviranosti SAD datira još od prošle dekade i to znači da je EU kroz proces proširenja preuzela ulogu da bude međunarodni faktor koji će da se bavi ovim dijelom Evrope. Sa našeg stanovišta trebalo je da bude mnogo drugačije jer je nedostatak prisutnosti SAD privukao druge sile. Da li će se SAD više okrenuti nama u budućnosti, to zavisi od vanjskopolitičkih prioriteta. Ne treba imati pretjerana očekivanja u vezi pojačane prisutnosti Amerike na Zapadnom Balkanu - mišljenja je Garčević.
Od povratka Trampa strahuje i Balkan
Trenutna američka administracija, uprkos deklarativnoj posvećenosti, nije u dovoljnoj mjeri bila prisutna u našem regionu, saglasni su sagovornici Pobjede. Međutim, kao potencijalno još veći problem vide sve realniji povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću.
- Ukoliko Rusija pobijedi u Ukrajini, SAD bi se morale drugačiji odnositi prema bezbjednosti u Evropi, međutim moramo biti svjesni i toga da bi pobjedom Trampa moglo doći do još manjeg angažovanja SAD nego što je slučaj trenutno - kazao je Garčević.
Istovremeno bi, kako navodi, učešće Amerike u NATO-u moglo biti svedeno na minimum, što to bio još jedan korak unazad.
- To je nešto što Moskva i priželjkuje, da dođe do promjene administracije u Americi. Na nekima od svojih skupova, Tramp je ponovio da će se zalagati čak da Amerika izađe iz NATO-a. Svijet se mijenja, i ako to realno sagledamo, shvatamo da će se SAD Balkanom baviti u slučajevima ako dođe do potpunog poraza Ukrajine i ako bi Rusija toliko ojačala da dobije vjetar u leđa da krene na naš region. Jedino tada, došlo bi do neminovnog angažovanja SAD - kazao je.
Jakub Bielamovič smatra da je pogrešna strategija Amerike na Zapadnom Balkanu samo ojačala autokrate orijentisane ka Moskvi.
- Oni nastavljaju da slijede svoje zlonamjerne planove i ucjenjuju zapadne lidere na političke i finansijske ustupke, a sve zbog navodnog očuvanja mira i stabilnosti u region - istakao je.
Problematične lidere na Balkanu, kako je kazao, mogao bi da obraduje mogući povratak Trampa.
- Ako on bude ponovo izabran za predsjednika, nazadni elementi u regionu poput Vučića ili Dodika to bi doživjeli kao svoj geopolitički trenutak da konačno krenu na svoje srpske nacionalističke planove - upozorava Bielamovič.
Problematičan status
Uprkos činjenici da je Crna Gora članica NATO saveza, opasnost od povratka na status satelita Srbije je veoma realna, smatra Bielamovič.
- Crnom Gorom u ovom trenutku upravlja predsjednik koji je pod uticajem Beograda. Osim toga, u novoj vladajućoj koaliciji postoje srpske nacionalističke stranke koje se otvoreno protive članstvu zemlje u NATO-u i priznanju Kosova. Zbog svega toga, zemlja je u opasnosti da se vrati na de facto status satelita Srbije - kazao je analitičar iz Poljske.
Napominje i da je jedan u nizu propusta američke administracije činjenica da je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić - čovjek koji je, kako kaže, bio protivnik nezavisnosti države.
- Osim protivljenja crnogorskoj samostalnosti, Mandić je optužen za učestvovanje i u pokušaju državnog udara koji je 2016. godine režirala Moskva -ističe Bielamovič.
Sve ovo, kako kaže, nedvosmislen je pokazatelj kako je politička agenda SAD na Balkanu ,,izgubila tlo pod nogama“.
- Dok god ne postoje kredibilni podsticaji za približavanje svih zemalja regiona Zapadu, svjedočićemo jačanju autokratije, korupcije, nacionalizma... Zbog svega toga, američka politika prema Zapadnom Balkanu zahtijeva temeljno i hitno resetovanje - zaključuje Bielamovič.
