Pojas rđe je zajednički naziv koji se koristi za oblast sjeveroistočnih i srednjeatlantskih država SAD, kao i istočnog dijela zemalja srednjeg zapada, od sjevernog dijela države Njujork i zapadnog dijela Pensilvanije sve do Minesote na sjeveru i Kanzasa na jugu, koje su nekada činile proizvodni pojas i srce najmoćnije ekonomije na svijetu, zbog čega je često nazivan „Pravom Amerikom“, ali ih je u posljednjoj četvrtini prošlog vijeka pogodila deindustrijalizacija. Ova oblast, koja pored velikih ruralnih oblasti obuhvata i metroipole kakve su Čikago, Detroit, Pitsburg, Milvoki, Kanzas Siti, Indijanapolis i Sinsinati nekada je bila nastanjena svim ključnim demografskim grupama američkog društva.
Glasanje u ovim državama još od osamdesetih godina prošlog vijeka postalo je prilično predvidljivo, budući da su republikanci najviše podrške dobijali iz Nebraske, Kanzasa, Indijane, a demokrate iz Mičigena, Viskonsina, Ilinoisa, Pensilvanije i Minesote. U ovoj oblasti su i takozvane „Bellwether države“, prije svega Ohajo i Misuri, odnosno one čije biračko tijelo gotovo nepogrešivo uvijek većinski daje podršku onom kandidatu koji na kraju bude pobjednik predsjedničkih izbora.
Glavni Bajdenov adut na demokratskim predizborima 2020. bilo je široko rasprostranjeno mišljenje među stranačkim glasačima da je među kandidatima najbolje kvalifikovan za povratak biračkog tijela koje pretežno čine bijelci bez visokog obrazovanja, koji su Donaldu Trampu omogućili da na izborima 2016. osvoji Mičigen, Viskonsin i Pensilvaniju - a sa njima i funkciju predsjednika.
Široka lepeza javnih anketa dosljedno pokazuje Bajdenovu prednost u svim trima državama, braneći Minesotu, na koju je Tramp ciljao, i trčeći gotovo korak po korak s predsjednikom u Ohaju i Ajovi, dvjema državama Pojasa rđe u kojima je prošle godine Tramp odnio laganu pobjedu. Sa izvanrednom dosljednošću u svim državama, ankete pokazuju da je Bajden imao koristi od slične dinamike, jer privlači solidnu većinu od oko 55% ili više visokoobrazovanih bijelaca, kao i pretežna većina od oko četiri petine Afroamerikanaca i oko dvije petine bijelaca bez fakultetske diplome, što čini jedan broj, koji je skroman, ali predstavlja jasan napredak u odnosu na anemične rezultate koja je u pojavljivanju među njima tokom kampanje 2016. ostvarila kandidatkinja demokrata Hilari Klinton.
Ako Bajden zadrži svih 20 država u kojima je Klinton ostvarila prednost 2016. godine i vrati Pensilvaniju, Mičigen i Viskonsin, pobijediće - bez obzira na to zauzme li bilo koju od svojih meta duž ovog pojasa, ili nekih u Ohaju ili Ajovi.
"Našao se na nivou koji ga čini zastrašujućim u smislu stvaranja bloka Izborničkog kolegijuma koji sigurno uključuje Pensilvaniju, Mičigen i Viskonsin, ali i Minesotu, dok se spremno takmiči za Ohajo i Ajovu", pojasnio je za CNN Stenli B. Grinberg, koji je prvi put postao istaknut po svojim značajnim fokus grupama nakon izbora 1984. godine dokumentirajući odliv radničke klase iz demokratskog biračkog tijela, u okrugu Makomb izvan Detroita.
Grinber naglašava da je, osim u slučaju da Tramp ne može da preokrene Bajdenove prednosti na ključnim bojnim poljima Pojasa rđe, bivši potpredsjednik „zaključao predsjednički mandat“.
„Ima nesvakidašnju prednost Izborničog kolegijuma u državama u kojima vodi unutar Pojasa rđe“, dodao je Grinberg.
Tramp je zasijenio demokrate 2016. godine kada je zauzeo Mičigen, Viskonsin i Pensilvaniju, uprkos tome što je i tada zaostao po anketama, iza neočekivanog naleta odaziva njegove prvobitne grupe manje obrazovanih bijelaca, posebno onih u malim gradovima i ruralnim zajednicama. Osim u Mičigenu, gdje su Trampovi nemilosrdni napadi na guvernerku Demokratske stranke Grečen Vitmer tokom pandemije koronavirusa oslabili njegovu poziciju, malo ljudi u objema strankama isključuje mogućnost da Tramp ponovno iznenadi u Pojasu rđe, čak i ako su ankete za Bajdena sada povoljnije nego što su za Klinton bile tokom kampanje za protekle izbore.
„Moj osjećaj za ono što posebno vidim u ruralnim dijelovima države i manjim gradovima je da je glasanje za Trampu sada energičnije nego prije četiri godine“, kaže Mark Grol, republikanski strateg sa sjedištem u Viskonsinu, koji je tamo vodio kampanju za Džordža Buša 2004. godine.
Prema njegovim riječima, neki demokratski operativci koji pomno prate ukupan broj prijevremenih glasova, kažu da uočavaju zabrinjavajuće signale zbog toga što je je ponovo udio manje obrazovanih bijelaca iz ruralnih područja veći nego što se očekivalo, dok je odziv crnaca i mladih ljudi pomalo razočaravajuće manji od očekivanog.
„Prevelika aktivnost bijelaca iz ruralnih područja bez fakultetskog obrazovanja nije za potcjenjivanje“, istakao je jedan od demokratskih strategha koji se bavi analizom podataka.
No, za razliku od Klinton, koja je zaobišla Mičigen i Viskonsin tokom posjeta u kampanje i oglašavanja, Bajden je i dalje laserski fokusiran na ove tri države. Prema CNN-ovom praćenju oglasa, potrošio je više na televizijsko oglašavanje u Pensilvaniji nego u bilo kojoj drugoj državi osim Floride, koja je mnogo veća; premašio je troškove Trampa na oglašavanje na televiziji otprilike u razmjeri 2:1 ili više u Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu. Bajden je takođe posvetio mnoge od svojih relativno malo ličnih predizbornih nastupa tim državama, obično pojavljujući se pred javnošću koja pripada radničkoj klasi.
Bajden „vidljivo vodi u kampanji za glasove radničke klase, obraćajući se onima koji su glasali za Trampa i govoreći: Čujem vas“, rekao je Grinberg.
Tokom 2016. godine, Pojas rđe bio je epicentar Trampovog potresa, dajući podstrek Mičigenu, Viskonsinu i Pensilvaniji sa 77.744 glasa, izbacujući ih iz „plavog zida“, frazu koja je smišljena za 18 država koje su glasale za Demokratsku stranku u najmanje svakoj predsjedničkoj trci od 1992. do 2012. Ključna tačka bila je Trampovo ostvarivanje pobjede u Ajovi (koja je u tom periodu glasala pet puta za demokrate) i Ohaju (gdje su demokrate pobijedile četiri puta). Čak je i margina pobjede koju je Klinton ostvarila u Minnesoti smanjena na manje od 45.000 glasova, što je najmanji rezultat bilo kojeg demokratskog kandidata, otkako je Volter Mondejl tijesno pobijedio Ronalda Reagana 1984. godine u toj državi.
Tramp u ovom slučaju dominira širom regiona, osim kada je riječ o najvećim metropolitanskim centrima - pa čak i u većini onih gdje je Klinton zaostala u odnosu na tempo koji je postavio Barack Obama tokom svojih izbornih pobjeda 2008. i 2012. godine. Gledajući svih šest država zajedno, Tramp je osvojio 442 od njihovih 496 okruga, prema analizi Polidata, konsultantske firme koja obrađuje političke podatke. Preokrenuo je 98 okruga koje je Obama osvojio 2012. budući da je Klinton uaspjela da vrati samo jedan okrug koji je Obama izgubio, i to Čester u Filadelfiji.
Podrška Bajdenu koja dolazi od onih struktura stanovništva koje su na prethodnim izborima podržale Trampa, ali u međuvremenu postale razočarane njegovim stavovima ostavile bi aktuelnog predsjednika u situaciji u kojoj više ne bi imao mogućnost da nadoknadi podršku koja na ovaj način izostaje, posebno kada je riječ o crncima, ženama, kao i starijim osobama koje mu otkazuju podršku zbog retorike koju sada koristi obrušavajući se na rivala u kampanji. Ono što je za Bajdena ključno je da bez trijumfa demokrata u „Pojasa rđe“ nema ni izborne pobjede.
