Indijana je prva američka država koja je usvojila takav zakon, otkako je Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio presudu u takozvanom slučaju "Ro protiv Vejda" iz 1973. godine, kojom je abortus bio legalizovan na federalnom nivou.
"Zakonodavno tijelo Indijane preduzelo je strašan korak kao rezultat ekstremne odluke Vrhovnog suda da poništi (presudu) Ro protiv Vejda i eliminiše ustavom zaštićeno pravo žena na abortus", saopštila je Karin Žan-Pjer, portparolka Bijele kuće.
Ona je dodala da je odluka Indijane "još jedan radikalan korak republikanskih zakonodavaca da ženama oduzmu reproduktivna prava i slobodu", i da lične odluke o zdravstvenoj zaštiti "predaju u ruke političara".
Zakon o zabrani, koji je Indijana usvojila 5. avgusta, stupiće na snagu 15. septembra, i uključuje neke izuzetke.
Abortusi će biti dozvoljeni u slučajevima silovanja i incesta, kao i prije nego što od oplodnje prođe 10 sedmica.
Takođe, abortus će biti moguć radi zaštite života i zdravlja majke, i ako fetus ima po život opasne deformitete.
Žrtve silovanja i incesta radi abortusa neće morati da potpišu izjavu o napadu ovjerenu kod javnog bilježnika.
Prema novom zakonu, abortusi se mogu obavljati samo u bolnicama ili ambulantnim centrima u vlasništvu bolnica, što znači da će sve klinike za abortus izgubiti dozvole.
Ljekar koji izvrši ilegalan abortus ili ne podnese tražene izvještaje izgubiće licencu.
Vrhovni sud SAD-a je krajem juna oborio presudu u slučaju Ro protiv Vejda, i sada svaka američka savezna država može samostalno zabraniti vršenje abortusa.
