Premijer Milojko Spajić nedavno je predstavio dokument pod nazivom Barometar 26, čija je priprema i prezentacija najavljena tokom posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Crnoj Gori.
Nakon što je dokument i formalno predstavljen javnosti, uslijedile su različite reakcije. Opozicija je stava da platforma Barometar 26 predstavlja očajnički pokušaj spašavanja i političkog preživljavanja pokreta Evropa sad, dok STEGA navodi da je riječ o nejasnom, nedorečenom i populističkom dokumentu.
0
„Ideja da se stavi moratorijum na teme kojima se destabilizuje crnogorsko društvo, sa ciljem da se iskoristi šansa za članstvo u Evropskoj uniji je sama po sebi ispravna i u opštem interesu“, ocjenjuje u razgovoru za Portal Analitika građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.
Kako podvlači, kada bi se u tome uspjelo, bio bi to ozbiljan izraz zrelosti i sposobnosti društva da ispunjava svoje interese.
„Međutim, mora se najprije pošteno odgovoriti ko je tačno najveća prepreka za evropski put“, ukazuje Bajramspahić.
Svi konstituenti parlamentarne većine nijesu posvećeni državnim ciljevima
Ističe da su tri funkcionera PES-a koji su predstavili inicijativu samom inicijativom priznali da imaju problem u sopstvenim redovima i da pokušavaju da javnim pritiskom delegitimišu aktivnosti kojima se razbija društvena kohezija, što, kako navodi,dominantno dolazi od njihovih koalicionih partnera.
„Svi konstituenti parlamentarne većine nijesu posvećeni državnim ciljevima i pripravni su da ucjenjivanjem i destruktivnošću ugrožavaju evropski put“, naglašava sagovornica Analitike.
Bajramspahić napominje da deklaracija o dobrim namjerama nije dovoljna kada, kako kaže, nije ispraćena ozbiljnom posvećenošću reformama, sa jedne strane, i decidnim suprotstavljanjem antireformskim dešavanjima, sa druge.
„Ako PES nije spreman da snažno istupi u oba pravca, da se postavi kao brana za maligne uticaje, već nastavlja da bude tolerantan prema svim štetnim aktivnostima konstituenata vlasti, uključujući zloupotrebe, nepotizam, politizaciju institucija, netransparentnost, samovolju, donošenje odluka u partijskom a ne javnom interesu, onda objavljeni papir neće promijeniti ništa, a posebno neće umanjiti odgovornost onih koji su to omogućili i dozvoljavaju“, izričita je Bajramspahić.
Neodgovorni deklarativni pozivi na jedinstvo, bez suštinskog objedinjavanja zainteresovanih
Prema njenim riječima, iako Vlada deklarativno poziva sve društvene aktere na jedinstvo, suštinski ne radi ništa da objedini sve zainteresovane strane u radu na reformama, ignoriše kritike i pokušava da sa minimalnim promjenama završi proces pregovora.
„To je neodgovorno i pitanje je trenutka kada će takav pristup dovesti proces u kolaps“, upozorava sagovornica Analitike.
Kako napominje, prošlo je punih pet mjeseci od kada je Crna Gora dobila IBAR, a Vlada, kako ističe, još uvijek nije usvojila akcione planove za poglavlja 23 i 24 niti je bilo konsultacija i javne rasprave o radnim verzijama ovih dokumenata.
„Njima treba da bude sveobuhvatno osmišljeno kojim reformama će biti osigurano da do kraja 2026. godine budu ispunjena završna mjerila za dva najzahtjevnija poglavlja u pregovorima. Sa daljim prolongiranjem i kašnjenjem, sve manje vremena ostaje za implementaciju i realizaciju krupnih reformi“, ukazuje Bajramspahić.
Kako upozorava, ukoliko dokumenti ne budu kvalitetni, može se desiti da u 2026. godini, preduzete reforme jednostavno ne budu dovoljno učinkovite te da države Evropske unije ocijene da promjene u Crnoj Gori nijesu dovoljno korjenite i da stanje vladavine prava u Crnoj Gori nije zadovoljavajuće.
„Od dobijanja IBAR-a, radne grupe za poglavlja 23 i 24 su održale samo po jedan sastanak, dok Savjet za vladavinu prava nije ni jedan. Ako je takav tempo za strateški najvažnija poglavlja, onda je jasno koliko su deklarativna obećanja o evropskom putu“, kategorična je sagovornica Analitike.
Bajramspahić ističe i da je izvještaj o realizaciji programa rada Vlade pokazao da, iako je Vlada najglomaznija u istoriji Crne Gore, njena učinkovitost nezadovoljavajuća.
„U trećem kvartalu ove godine su ispunili samo 32.4% obaveza. Ogroman broj ministarstava sada dijeli prosječan broj aktivnosti koji je na nivou ranijih godina, što znači da pojedinačna ministarstva imaju manji obim posla nego ikada i ponovo ih ne ispunjavaju“, pojašnjava ona.
Kako dodaje, takav pristup ne obećava dinamično ispunjavanje obaveza u 30 poglavlja koja treba zatvoriti u roku od dvije godine.
Institucionalno težište sa usvajanja akata pomjeriti na sistemsko praćenje njihovog sprovođenja
Bajramspahić poručuje da se težište rada institucija sa usvajanja akata mora pomjeriti na sistemsko praćenje sprovođenja akata, kako bi se osiguralo da reforme proizvedu održive promjene što prije.
„Nažalost, potrebne discipline i posvećenosti i dalje nema u državnim organima. Naprotiv, karikaturalni primjeri nesposobnosti, nedostatka koordinacije i odgovornosti se objavljuju svakog dana“, napominje naša sagovornica.
Nacije i vjerske zajednice nijesu subjekti u političkom životu Crne Gore
Kako naglašava, najgori dio pamfleta je rečenica da će skupštinsko radno tijelo razmatrati pitanja i donositi odluke tako da zadovolji sve “reprezentativne identitetske grupacije” što je u direktnom sukobu sa konceptom građanske države.
“Odluke se moraju donositi u interesu svih građana i građanki, a ne nacija. Nacije i etničke/vjerske zajednice uopšte nijesu subjekat u političkom sistemu Crne Gore”, navodi Bajramspahić.
Podsjeća i da je građanin nosilac suvereniteta.
“Sprovođenjem ove namjere bi se značajan broj građana koji se ne identifikuju sa nacionalističkim partijama i koje ne smatraju da ih nacionalističke partije predstavljaju, stavio u neravnopravan položaj, što Ustav zabranjuje. Etnofederalizacijom bi se pospješila unutrašnja dezintegracija države i međusobna suprotstavljenost, jer bi umjesto saradnje svih, sve nacije vukle na svoju stranu”, zaključuje Bajramspahić.
