Više portala opširno piše o mladom, inteligentnom kriminalcu o kome ne nedostaje zanimljivih podataka. Navodi se i kako je njegova baka brala ljekovito bilje i prodavala ga kako bi prvom unuku dala koju marku. Istovremeno, Plavšić je sa „saučesnicima“ sa četiri kontinenta skinuo desetine miliona eura s bankovnih računa širom svijeta. Nezavisne novine saznaju da je u zajedničkoj akciji FBI-ja i MUP-a RS u Banjaluci, priveden i sin ondašnje advokatice Sofke Osmančević, ali je nakon saslušanja pušten.
No, opasniji je ipak bio Plavšić, s obzirom na to da mu je nakon hapšenja Osnovni sud u Banjaluci, na zahtjev Tužilaštva, odredio jednomjesečni pritvor zbog bojazni da će ometati dalju istragu i uticati na svjedoke i saučesnike.
Portal Vijesti.ba piše da „trošna porodična kuća u banjolučkom naselju Rosulje ni sa čim ne odaje da je upravo u njoj Plavšić radio nešto protivzakonito i tako unosno“.
Baka je ispričala da njen unuk nema novca ni za plaćanje studija, ali je dodala da nije baš u najboljim odnosima sa svojim sinom, Draganovim ocem.
- Cijeli sam život sina učila poštenju i da ne krade, i tako je i bilo - zaključila je baka.
Fotografije Plavšića i društva snimljene prošle godine u Diznilendu u Parizu potvrđuju da je Banjalučanin imao novca, i pored priče bake, ali i komšija kako njegovi roditelji jedva sklapaju kraj s krajem.
Plavšić je uhapšen u okviru istrage koju je pokrenuo američki FBI i u kojoj je proteklih dana uhapšena međunarodna grupa hakera iz SAD, Austalije, Azije i Evrope. Grupa je imala jedan cilj - skinuti što više novca s bankovnih kartica, među 24 „svjetska“ hakera našlo i ime Plavšića.
Dragana Plavšića terete za sajber kriminal, a haker koji je želio da ostane anoniman ispričao je Nezavisnim novinama da na sličan način zarađuje dosta mladih u Banjaluci.
- Ovaj momak je vjerovatno otkriven jer je bio naivan, ali vjerujte imate ljudi koji po čitav dan igrajući igrice i ulazeći u tuđe naloge zarađuju lijepu svotu i nema teorije da budu otkriveni - objasnio je ovaj haker.
Međunarodna grupa hakera kojoj su pripadali i Banjalučani, ukrala je najmanje 60 miliona eura s ličnih i poslovnih bankovnih računa u Evropi, SAD i Latinskoj Americi. Prvobitne mete bili su računi sa većim iznosima u Italiji, Njemačkoj i Holandiji, nakon čega su se napadi proširili na američki kontinent.
Stručnjaci navode da su hakeri mogli ukrasti i dvije milijarde eura, da je kampanja upada imala isti nivo uspjeha kao što je to bilo s bankovnim računima u Holandiji. Samo tokom marta, hakeri su pokrenuli transfere od ukupno 35 miliona eura s 5.000 holandskih poslovnih računa u dvije banke. Skoro milion eura uzeto je sa 176 računa na kojima je u prosjeku bilo po blizu 50.000 eura. Novac je prebacivan na račune u Portugalu, Grčkoj i Velikoj Britaniji.
