Najnoviji podaci Monstatao siromaštvu, nastali putem upitnika, na žalost ne na terenu, pokazuju da, uprkos marketinškim aktivnostima partija da ubijede građane odnosno birače da žive bolje, govore da je stanje slično ranijim godinama, ocijenili su iz Banke hrane.
„Crna Gora je imala značajniji rast u cijenama nego u standardu građana. Umjesto 20.3 prošle, imamo 20.1 odsto siromašnih ove godine. Linija siromaštva za jednu osobu po najnovijem istraživanju Monstata iznosi 280 eura mjesečno, odnosno 589 eura za četvoročlanu porodicu. Ovi iznosi bi trebali biti crvena linija ispod koje ne bi smio da živi ni jedan stanovnik naše države“, istakla je Marina Medojević, predsjednica Banke hrane.
Kako ističe, svi koji žive ispod granice siromaštva morali bi od države biti pomognuti kako bi imali dostojastven život.
„Odgovorne države se trude da svoje stanovništvo drže iznad linije siromaštva kako bi ublažuli marginalizaciju i izopstenost iz društva svojih građana. Naša država će izdvojiti svega 89 eura za pojedinca( korisnika socijalne pomoći koji živi u nemaštini) i time ga zakinuti za 190 eura, koliko mu nedostaje dabi imao mjesečno primanje u granici siromaštva.Četvoročlana porodica će ako zadovolji stroge i nefleksibilne kriterijume za dobijanje socijalne pomoći namijenjene siromašnima -MOP,dobiti svega 165 eura. Da li se od tog novca mogu prehraniti ne zanima kreatore javnih politika“, pita Medojević.
Kako ističe, među ugroženijima i dalje su jednoroditeljske porodice.
„Čak 44, 7 odsto živi u nemaštini a naša država ne pokazuje interesovanje da im pomogne. Jedan od najvećih problema ovih i ne samo ovih porodicaje gdje ostaviti djecu na sigurno,da bi roditelji radili. Vrtići rade samo jednu smjenu što nije slučaj sa najvećim brojem radnih mjesta. Produženog boravka u školama nema ili je on neadekvatanbroju radnih sati“, kaže se u saopštenju.
Porodice sa troje i više djece su, kako navode, među ugroženijima, a čitavih 36.5 odsto živi u zoni siromaštva.
„Iako je natalitet u padu,država porodicama sa više djece ograničava čak i broj dječijih dodataka. Nemam oroditeljski mjesečni dodatak kako bi pomogli porodicama da odgajaju svoju djecu.Bro jdjece koja žive u nemaštini je i dalje neprihvatljivo veliki i iznosi 27.3 odsto.Dječiji dodatak i dalje ne zavisi od imovinskog i dohodovnog stanja porodice,što ukazuje da sistem ne brine za porodicu kao osnovnu ćeliju društva.Djeca još uvijek nemaju užinu u školi, elektronska pomagala, školski probor i udžbenike do okončanja školovanja“, kaže Medojević.
Dodaje da nezaposleni nisu predmet interesovanja donosioca odluka pa je tako među njima 40,6 odsto siromašnih.
„Višegodišnji nezaposleni su posebno problematični. Nema prioritetnog zapošljavanja članova porodica iz socijalno ugroźenih kategorija. Socijalna penzija nije još ni u razmatranju kao mjera zaštite starih koji žive bez primanja i imovine. 49,3 odsto građana Crne Gore ne može priuštiti neočekivani finansijski trošak što je pokazatelj lošeg standarda, odnosno potrošnje koja je uglavnom namijenjena zadovoljenju osnovnih životnih potreba. Samanje i više teškoća kraj sa krajem spaja 78.7 odsto građana Crne Gore. Ovi podaci bi donosiocima odluka morali biti alarm za hitno djelovanje“, poručuju iz Banke hrane.
Kako kažu, iako se želimo pokazati kao turistička destinacija, 58.2 odsto crnogorskih građana ne mogu priuštiti nedjelju dana boravka van svog mjesta.
„Najviše od svojih primanja građani trošena hranu što je pokazatelj lošeg standarda i zanemarivanje kvaliteta života“, zaključuju iz Banke hrane.
