“Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv gladi. Uprkos napretku u borbi protiv siromaštva i uvrštenja borbe protiv siromaštva i gladi u Globalne ciljeve održivog razvoja, posljednjih godina se dešava stagnacija. Gotovo 282 miliona ljudi u 59 zemalja i teritorija doživjelo je visoki stepen akutne gladi u 2023. godine. To je porast od 24 miliona u svijetu u odnosu na prethodnu godinu”, saopštila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.
Kako naglašava, do ovog porasta došlo je zbog veće prehrambene krize u i oštrog pogoršanja sigurnosti hrane, posebno u Pojasu Gaze i Sudanu.
“Ambiciozni cilj Ujedinjenih nacija da iskorijeni glad do 2030. godine sa ovim postao je upitan. Godine 2023 više od 36 miliona djece mlađe od pet godina bilo je akutno pothranjeno u 32 zemlje i zahvaćeno prehrambenom krizom. Ključni pokretači prehrambenih kriza su sukobi, ekonomski šokovi i ekstremne vremenske prilike. Na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO )150 poslanika iz svijeta, potpisali su globalni pakt čiji je cilj da podstakne države članice UN, posebno njihova zakonodavna tijela, da se bore protiv gladi i neuhranjenosti. Države bi trebalo da izrade politiku za smanjenje gubitka hrane”, podsjetila je Medojević.
Kako dodaje, Crna Gora nema sistemski pristup za rješavanje problema siromaštva i gladi što su prva dva cilja održivog razvoja.
“Svijet bez gladi usmjeren je na iskorijenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje snabdijevanja hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane”, istakla je ona.
Zaustaviti bacanje hrane, podstaći poljoprivredu
Medojević dodaje da, poreske olakšice kao što su ukidanje PDV-a na donaciju hrane, su jedan od načina podsticanja donacija a time umanjenja siromaštva i borbe protiv bacanja hrane. Ukidanje PDV-a na dječiji hranu ili barem smanjenje, olakšalo bi prehranu djece najranije dobi.
“Podsticanje poljoprivredne proizvodnje je način osiguranja prehrambenog suvereniteta svake države pa i naše. Država mora da zaštiti poljoprivredne proizvođače na svim nivoima. Otkup proizvedenog za potrebe bolnica, vrtića, škola, studenstskih menzi, narodnih kuhinja, promovisanje naše hrane u restoranima, hotelima samo su neki od načina da država osnaži proizviđače hrane i pomogne održivost prehrane na državnom nivou”, poručila je Medojević.
Ulagati više u narodne kuhinje
Medojević ukazuje da treba više više obroka u narodnim kuhinjama. Najčešće opravdanje zvaničnika je nedostatak sredstava. Tako svega 700 obroka nije dovoljno za preko 180 000 stanovnika goavnog grada. Prema njenim riječima zbog toga su kriterijumi za ostvarivanja prava na jedan dnevno spremljen obrok, eliminišući i nisu dostupni svim gladnim ljudima.
“Da novca nema demantuju podaci da su se samo prva četiri mjeseca ove godine potrošilo za reprezentaciju 219.000 eura, za dnevnice u inostranstvu 540.000, dnevnice u zemlji 78.000, a za prevoz(kod nas socijalno ugroženi niti nezaposleni nemaju čak ni besplatan gradski prevoz) 583.000 eura. Na nivou države imamo oko 130 000 ljudi u stanju socijalne potrebe a samo 18 000 koristi malu socijalnu pomoć- MOP (od 84 za pojedinca do maksimalnih 164 eura za pet i više članova porodice ) namijenjenu siromašnima”, naglašava Medojević.
Užina u školi
“Za siromašne nema dovoljno socijalnih stanova, niti plaćenih stambenih prostora. Komunalne i ostale troškove najugroženijima ne plaćamo, niti se brinemo da li će njihova djeca u školi imati jedan siguran obrok kako to rade socijalno odgovorne države. Njihovo školovanje nakon osnovne škole je upitno jer država i lokalne samouprave ne prepoznaju važnost ulaganja u njihovo obrazovanje, što je siguran put u borbi protiv gladi i dugoročnog siromaštva”, dodala je Medojević.
Ona je poručila da svega 120 eura mjesečno godinu dana od porođaja, prima nezaposlena majka bez ikakvih prihoda, za novorođenče. Od tog novca se ne može hraniti niti njegovati dijete.
Uvesti roditeljski dodatak
Predlog Banke hrane je uvođenje roditeljskog dodatka čija visina će zavisiti od ukupnih prihoda porodice. Najviše petoro djece u porodici prima dječiji dodatak iako se zvaničnici tvrde, da svako dijete prima ovu pomoć. Mjesečna podrška porodicama i pojedincima u stanju nužde je način za umanjenje problema, a to nisu nikako jednokratne novčane pomoći.
“Svako treće dijete u Crnoj Gori odlazi u krevet gladno, saznanje je koje imamo od relevantnih međunarodnih organizacija već duže vrijeme, što nije doprinijelo Izradi strategije za borbu protiv siromaštva i gladi. Siromašne stavljamo da tavore, obespravljeni, gladni, bez osnovnih sredstava za život, daleko od svih društvenih dešavanja što im onemogućava da se bore za svoja prava”, kazala je Medojević.
Kao mali doprinos Međunarodnom danu borbe protiv gladi Banka hrane Crne Gore i Kuvar Žarko su u prethodne dvije sedmice poklonili 40 kompletnih ručaka za naše ugrožene sugrađane.
