Analitičari su predviđali da će banke pozajmiti više od 500 milijardi eura u drugoj fazi ECB-ove operacije refinansiranja, u kojoj bankama nudi kamatne stope od samo jedan odsto.
U prvom ECB-ovom izdanju trogodišnjih zajmova u decembru su učestvovale 523 banke i pozajmile 489 milijardi eura. To se smatra ključnim trenutkom koji je pomogao da se spriječi nelikvidnost u evropskom bankarskom sektoru. Taj potez je početkom godine popravio raspoloženje ulagača, što je podiglo tržišta i pokrenuo niz izdanja bankovnih obveznica.
S obzirom na činjenicu da oko 700 milijardi duga dospijeva u ovoj godini, vjerovatno su banke dobar dio sredstava iz prvog talasa kredita iskoristile za refinansiranje dugova.
Vjeruje se da su banke, posebno one iz Italije i Španije, iskoristile ECB-ove kredite kako bi kupile državne obveznice u svojim zemljama i snizile troškove zaduživanja.
Prema podacima ECB-a, italijanske i španske banke su u decembru i januaru povećale svoj udio u državnim obveznicama 13, odnosno 29 odsto.
Mnogi očekuju da će se i drugi talas kredita iskoristiti kako bi se refinansirali dugovi, kupovale državne obveznice i koristiti za očuvanje likvidnosti. Međutim, tek će se vidjeti koliki će dio tog novca dospjeti do realne privrede u obliku zajmova korporativnim klijentima.
Neki strahuju da će evropske banke postati zavisne od jeftinih kredita ECB-a i da će ECB uskoro morati pokrenuti treći talas zajmova.
Međutim, predsjednik ECB-a Mario Dragi, je početkom februara saopštio da su te mjere privremene i da se ECB ne obavezuje da ih učini stalnom mjerom svoje monetarne politike.
foto: wikipedia
