„Region se podijelio, kreirajući energetsku tranziciju u dvije brzine“, konstatuje se u izvještaju.
„Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija jasno se orijentišu na obnovljive izvore energije i konačno prave korake na diversifikaciji i izvan hidroenergije. Ove tri zemlje su dosegle nivo na kojem vide benefite energetske tranzicije za sebe i idu naprijed“.
Konstatujući napredak i na Kosovu, ova organizacija, sa druge strane primjećuje da planovi za izgradnju novih termoelektrana u Srbiji i Bosni i Hercegovini opstaju samo zbog činjenice da su tamnošnje državne energetske kompanije spremne da tolerišu finansijske gubitke, jer se radi o neprofitabilnim projektima.
Ističući odluke susjednih članica EU, Mađarske, koja će zatvoriti svoje termoelektrane na ugalj do 2030. godine i Grčke, koja će isto učiniti do 2028. godine, kao i stav Hrvatske i Rumunije, koje su nedavno napustile svoje planove za gradnju novih elektrana na ugalj, Bankwatch primjećuje da sada samo Srbija i Bosna i Herzegovina „ostaju čvrsto vezane za ugalj, nastavljajući zagađenje vazduha i podstičući klimatsku krizu“.
