Sankcije širokih razmjera koje su sproveli zapadni saveznici, posebno kada je u pitanju korak ka blokiranju određenih ruskih banaka iz platnog sistema SWIFT, dovode do toga da cijene barela nafte prelaze 100 dolara.
Cijene nafte dodatno su porasle jutros nakon pooštravanja sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, što je zauzvrat navelo ruskog predsjednika Vladimira Putina da stavi nuklearna sredstva, od čijeg napada je odvraćao svoju zemlju, u stanje visoke pripravnosti.
Brent i WTI
Cijena nafte Brent tipa porasla je iznad 100 dolara po barelu, uz početno povećanje cijene od sedam dolara nakon što su nuklearna uzbuna i ograničenja plaćanja banaka pojačali strah da bi moglo da dođe do poremećaja situacije vezane za isporuku nafte iz zemlje koja je drugi najveći svjetski proizvođač tog energenta. Na Rusiju otpada oko 10% svjetske ponude nafte.
Na početku jutrošnjeg trgovanja fjučersi na Brent naftu uvećali su vrijednost za 4,69 dolara, ili 4,8%, na 102,62 dolara, nakon što su dostigli maksimum od 105,07 dolara po barelu u ranoj trgovini. Prošle nedjelje je referentna vrijednost premašila sedmogodišnji maksimum od 105,79 dolara nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu.
Cijena fjučersa američke nafte West Texas Intermediate (WTI) porasla je 5,34 dolara, ili 5,8%, na 96,93 dolara po barelu, nakon što su početkom dana dostigli maksimum od 99,1 dolar. Cijena WTI je prošle nedjelje bila uvećana na 100,54 dolara.
Jedan od najuočljivijih efekata sankcija bio je dnevni pad rublje za skoro 30%, dok su investitori žurili da pronađu sigurna utočišta u dolaru i zlatu i dok je euro naglo izgubio 1% vrijednosti.
Hitnost da se bezbjedno locira kapital takođe je je reflektovana kroz desetogodišnji prinos američkog trezora koji je pao za oko devet baznih poena na 1,89%.
Ipak, sadašnji skup sigurnih državnih obveznica malo govori o tome kako će centralne banke reagovati na krizu.
Nepredvidivost
Koliko god rastuće cijene energenata koje dodatno podižu inflaciju predstavljaju razlog za ubrzavanje monetarnog pooštravanja, neizbježni udar na ekonomski rast takođe je pitanje kojim se u ovom trenutku neoiphodno pozabaviti.
Raspoloženje na finansijskim tržištima je u znaku očekivanja da će Federalne rezerve SAD i Evropska centralna banka postupati opreznije nego što se ranije očekivalo.
Od svih tržišta akcija, situacija na evropskim berzama je najizloženija, a fjučersi pokazuju da se plavi čipovi na kontinentu otvaraju za oko 3%. Istovremeno je u Aziji MSCI indeks regionalnih akcija bio bez većih promjena.
Jedna od najznačajnijih najava koja se čula tokom vikenda, a koja je dodatno uticala na raspoloženje na tržišntima bila je kada je norveški državni fond vrijedan 1,3 biliona dolara najavio da će prodati svoju rusku imovinu, kao i kada je British Petroleum odlučio da napusti kapital ruskog giganta Rosnjefta.
Na Rosnjeft otpada oko polovine rezervi nafte i gasa BP-a, a trećina njegove proizvodnje i oslobađanje 19,75% udjela rezultiraće troškovima do 25 milijardi dolara, saopštila je britanska kompanija, ne navodeći kako planira da se osigura od štete koja ovim potezom nastaje.
