On je kazao da su nepobitne pravne činjenice i notorne istine najbolji saveznici legalnom i legitimnom institucionalnom postupanju Đukanovića u aktuelnoj ustavnopravnoj situaciji i materiji.
Bastijančić je podsjetio da je 15. marta definitivno potvrđeno da mandatar, kojeg je predložila Skupština, nije imao iskrenu, realnu i konkretnu podršku parlamentarne većine da sastavi 44. Vladu.
„Time što je za takav najavljivani čin protraćen propisani rok od 90 dana, ustanovljen pseudozakonom kojim je inoviran Zakon o predsjedniku Crne Gore, stekli su se neophodni pravni uslovi da, saglasno slovu i duhu Ustava, i norme više snage od zakonske, a sa istom posledicom, šef države donese Ukaz o raspuštanju 27. saziva Skupštine, što je 16. marta i učinio“, naveo je Bastijančić u saopštenju.
On je kazao da je tog dana Skupštini prestao mandat i da je to jasno.
Bastijančić je podsjetio na član 84 stav dva Ustava, u kojem je izričito zapisano da Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana raspuštanjem ili skraćenjem mandata.
On je ukazao da je Đukanović, slijedeći normiran ustavni tok institucionalnog postupanja, tumačeći i primjenjujući član 92 stav pet najvišeg pravnog akta, uz sistemski povezane norme Zakona o izboru odbornika i poslanika, narednog dana donio Odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora 11. juna.
„Svakako, formalnopravno i materijalnopravno gledano, uz strogo poštovanje Ustava Crne Gore, zakona i ukupnog pravnog sistema države, sve u svjetlu vladavine prava i neprikosnovenog javnog interesa, odnosni pravni akti šefa države su legalni, održivi, legitimni i našem društvu prijeko potrebni i u njegovom su najboljem interesu“, istakao je Bastijančić.
Kako je rekao, nadležni državni organi, postupili su na odgovarajući, utvrđen, unaprijed poznat i očekivan način, osim Skupštine.
„Koja prema iskazima njenog rukovodstva nastavlja svoj rad u „punom kapacitetu‟, kao da se u međuvremenu ništa nije dogodilo, odnosno uprkos Ukazu o njenom raspuštanju koji je na snazi, i prestanku joj mandata po sili ustava“, naveo je Bastijančić.
O kakvom je trenutnom radu i kapacitetu najvišeg zakonodavnog doma riječ, prema riječima Bastijančića, govori i nedolazak 40 poslanika na sazvane sjednice.
„Dok i određeni poslanici koji im prisustvuju se ne libe da javno i nesporno kvalifikuju taj rad kao nelegitiman“, dodao je Bastijančić.
On smatra da ni Đukanović, ukoliko bi proglasio zakone usvojene 20. marta i kasnije, legitimisao rad raspuštene Skupštine, kojoj je prestao mandat.
„I u tom slučaju faktički delegitimisao vlastiti Ukaz, priključujući se tako neprimjerenom antiustavnom kolu produženog trajanja, na koje gotovo svakodnevno upozoravaju brojni ugledni crnogorski pravnici, nevladin sektor i međunarodni relevantni partneri“, ocijenio je Bastijančić.
On je rekao da demokratska crnogorska javnost treba autoritativno procijeni čije je institucionalno ponašanje neprihvatljivo, ne samo sa stanovišta pravne, nego i zdravorazumske logike.
18
