Nakon obraćanja rabina Menahima Margolina, predsjedavajućeg Evropske jevrejske asocijacije, Artura Hofmana, predsjednika Asocijacije jevreja u Poljskoj, Roberte Metsole, prve potpredsjednice Evropskog parlamenta, Igora Zorčiča, predsjednika Državnog zbora Republike Slovenije, Majka Tomaša Kaminskog, zamjenika maršala Republike Poljske, Aleksa Bečić, obratio se prisutnima.
Odajući počast svim stradalim žrtvama sistemski vršenog genocida nad Jevrejima, u ime Skupštine Crne Gore i u lično ime, „ali i svim drugim stradalnim narodima, čiji su preci, majke i djeca, sa ovog mjesta, krikom i vriskom molili za ljepšu, pravedniju i sigurniju budućnost, a na šta svijet nije imao ni dovoljno jak osjećaj ni dovoljno jak odgovor“, Bečić je kazao da se „vrisci i krici čuju i danas i dok ćutimo i dok o njima govorimo i neće prestati čak ni kad se sretnemo, jer ljubav koju sa ovog svijeta nosimo jadna je u odnosu na bol koju želimo da izliječimo“.
Bečić je izlažući na temu „Zašto je Holokaust bitan u 2021. godini“, naveo da je na „današnji dan nemoguće dobro govoriti“, jer je nabolji govor o Aušvicu, govor bez teksta.
„Svaki čovjek, ma koliko rječit bio, na ovakvom mjestu jednostavno ostane nijem pred dušama onih koji su ovdje stradali. Iskazati sve ono što jedan čovjek osjeća na samu pomisao na sve ono što Holokaust predstavlja, na sva jeziva stradanja koja ta riječ krije, pretočiti duboku bol, opravdani bijes, istinsko razočaranje, te iskrenu tugu zbog patnji, gubitaka, smrti, užasa i svih oduzetih osmijeha u jednu knjigu, a kamoli u jedan govor ili jednu riječ, nemoguće je”, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta.
On je, ističući da je od krucijalne važnosti, permanentno se prisjećati činjenice da je trećina jevrejske populacije na najsvirepije i najmonstruoznije načine ubijena, u cilju uništenja cijele ove vjerske i nacionalne zajednice, naglasio da je prisjećanje na ovu istorijsku činjenicu „važno i danas i sjutra i zauvijek“.
Pozivajući se na riječi Teodora Ruzvelta, “da se istorija ponavlja, ali svaki put sve više košta”, predsjednik je poručio, da „upravo iz ovih mudrih riječi učimo samo jedno: Da se više nikada nikome ni izbliza ništa slično ne ponovi“.
Predsjednik crnogorskog parlamenta je kazao da su građani Crne Gore „odajući počast svim tragično stradalim žrtvama koje su na smrtnu kaznu osuđene isključivo zbog svoje vjerske, etničke, nacionalne ili bilo koje druge pripadnosti“, ujedinjeni u bolu sa jevrejskim narodom.
„Jeziva je i nenadoknadiva žrtva vašeg naroda, a ja bih rekao i mog naroda. Zato obratiti se danas vama, na temu koja duboko zadire u vaša i naša srca, sigurno je jedan od najzahtjevnijih govora u mojoj karijeri i najemotivnijih dana u mom životu. Pripremajući se, pomislio sam da je bolje što govorim danas, prije nego što ću sjutra prvi put uživo vidjeti ono o čemu sam čitao i o čemu sam slušao. Vjerujem da ću sjutra biti sposoban samo da ćutim“, kazao je Bečić.
Predsjednik je podsjetio da je 27. januara, tačno na 76. godišnjicu od kako je oslobođen Aušvic – Birkenau, jedno od najvećih i najmonstruoznijih stratišta u istoriji čovječanstva i dan kada čitava planeta obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, crnogorskom parlamentu i „meni kao najmlađem predsjedniku Parlamenta na tlu Evrope, pripala ta čast, da u saradnji sa mojim narodom i mojim prijateljima – Jevrejskom zajednicom Crne Gore, organizujem izložbu pod nazivom “Šoa – kako je to ljudski bilo moguće””.
U to ime, Bečić se obratio rabinu Ariju Edelkopfu.
„Dragi Ari, populacija kojoj pripadate i doprinos koji dajete vječan je i tvrd krš u temeljima sloge, različitosti i multietničnosti Crne Gore. Vama i Vašoj zajednici duboki naklon za sjeme mira i sloge na plodnoj i ponosnoj crnogorskoj zemlji“, naveo je on u obraćanju.
Na simpozijumu je prisustovalo preko sto pedeset visokih zvaničnika među kojima su i Nadhim Zahavi, državni sekretar Ministarstva obrazovanja Velike Britanije, dr Stefani Hubig, ministarska obrazovanja Njemačke, Andreas Katsaniotis, zamjenik ministra spoljnih poslova Grčke, dr Zoltan Maruzsa, državni sekretar Ministarstva nauke i obrazovanja Mađarske, Joel Guerriau, senator i potpredsjednik Odbora za međunarodne odnose Francuske.
Na temu „Šta se moglo uraditi“, na simpozijumu su se obratili i:Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ivica Šušak, državni sekretar Ministartsva nauke i obrazovanja Hrvatske, Kishan Manocha, kancelarija OEBS-a, Mila Carovska, ministarka obrazovanja i nauke Sjeverne Makedonije, Kalman Szalai, sekretar Lige akcije i zaštite Mađarske, a na temu „Alati i savjeti za iskorijenjavanje antisemitizma“, obratili su se i:Marion Lenne, poslanica Francuske, Marko Pancini, direktor javnih politika Evrope, Aleksandar Muraru, izaslanik rumunske Vlade u borbi protiv antisemitizma, Regina Suchowolski – Stuszny, preživjela Aušvic, Ulyssen Ellian, poslanica Nizozemske i Zamira Gjina, generalni direktor Ministarstva obrazovanja i sporta Albanije.
