Za pet godina u sudovima za prekršaje u Podgorici, Budvi, Bijelom Polju, sa područnim odjeljenjima zastarjelo je najmanje 18 636 predmeta, od čega 238 zastare sačinjavale zatvorske kazne.
Prema statistici ubjedljivo najviše zastara je bilo u radu podgoričkog Suda za prekršaj, koji obuhvata odjeljenje u Nikšiću, Danilovgradu i Prijestonici Cetinje, u periodu od 2020. do 2024.godine u ovom sudu bilo je ukupno 15.058 zastarjelih predmeta.
Advokat Zdravko Begović, u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kazao je da se dešava da zastari postupak vođenja, a postoji i druga vrsta zastara, ističe on, a to je zastara izvršenja zatvorske kazne kazne.
"U tim sudovima za prekršaje, iako nijesam previše aktivan u tim situacijama, i tim slučajevima, postoji ogroman broj predmeta, na hiljade predmeta, što objektivno, čak i fizički nije moguće dovesti svaki predmet do kraja na jedan potpuno zakonit i regularan način, ali u svakom slučaju to su brojke koje upozoravaju, i nadležni državni organi morali bi preduzeti sve da smanje toliki broj zastara", kazao je Begović.
U tim postupcima, pojašnjava Begović, značajnu ulogu igra ne samo sud, nego i Uprava policije koja je dužna da postupa po naredbama Suda za prekršaj, kako u smislu da privodi lica da bi prisustvovali glavnim pretresima u Sudu za prekršaj, a nakon toga i da sprovodi te kazne koje su pravosnažne, odnosno da ih izvršava.
"To je jedno kompleksno pitanje na kom bi trebalo poraditi, ne samo sa sudovima već i sa Upravom policije, da se na jedan efikasan način sva lica koja potražuju sud, ili koja su neophodna kako bi se obavljali postupci, mogu blagovremeno dovesti pred sud, kako bi ti postupci imali jedan redovan i zakonit tok", rekao je Begović.
Mali broj sudija, smatra Begović, kao i mali broj pripadnika Uprave policije, dodaje on, Zakon o prekršajima i Zakonik o krivičnom postupku koji se analogno primjenjuje, kako kaže, neki su od faktora za veliki broj, kako naglaša, zastarjelih predmeta.
"U Zakoniku o krivičnom postupku, koji je vrlo specifičan i vrlo proceduralan, mora biti ispunjeno puno procesnih pretpostavki, da bi se glavni pretres održao i da bi bili ispunjeni uslovi za tako nešto. Jeste kompleksno pitanje, na kome treba ozbiljno poraditi, i smanjiti taj broj zastarjelih predmeta. Sudije koje vode te postupke, i starješine sudova moraju učiniti sve da jednom dobrom organizacijom u samim sudovima, u saradnji sa Upravom policije, obezbjede da što više lica protiv kojih se vodi prekršajni postupak budu prisutna na pretresima, a naravno i kad postanu te odluke pravosnažne da se one blagovremeno i na kvalitetan način izvršavaju", istakao je Begović.
Saradnja između sudova i Uprave policije, ističe Begović, mnogo je važna, jer ima slučajeva da sud zakaže pretres, naglašava on, pošalje poziv, ali, okrivljeni, kako kaže, nije dostupan državnim organima.
"Sud izdaje naredbu, naloži policiji da privedu, a policija, vjerovatno, toliko velikom broju naredbi koje dolaze od suda fizički nije moguće da djeluje i da postupa po tim naredbama, onda dolazi do odlaganja tih glavnih pretresa, a kako su rokovi zastare u prekršajnim postupcima relativno kratki, do dvije godine, prekršaj zastarijeva u tom roku, onda vrlo često imamo takvu jednu situaciju. Treba obaviti konstruktivne razgovore i tu saradnju dovesti na najveći mogući nivo", zaključio je Begović.
