- Ono što na predstojećem popisu treba posebno posmatrati jeste odnos između Srba i Crnogoraca. Zato što etnička pripadnost „Srbi“ i „Crnogorci“ zapravo predstavlja politički stav. Dosadašnji rezultati pokazuju da ne da ne postoji nikakava etnička distanca između Srba i Crnogoraca, drugim riječima ne postoji uvjerenje niti jednih, niti drugih da su oni „drugi“, neka druga etnička kategorija, kazao je Bešić.
- To što etničko izjašnjavanje ima svoju posebnu političku pozadinu, znači da je izjašnjavanje parekselans politička a ne statistička kategorija, navodi Bešić.
Rezultati popisa stanovništva u poslednjih dvadeset godina pokazali su ogromne oscilacije u oblasti nacionalne pripadnosti. Dok je prema popisu iz 91. godine Crnogoraca bilo skoro 62 odsto a Srba našto preko 9 procenata, popis iz 2003. godine je pokazao da su Crnogorci u Crnoj Gori zastupljeni 43 odsto a Srbi 32 procenta, slična je situacija i sa Bošnjacima i Muslimanima. Takve krupne promjene u etničkom sastavu ne mogu se objasniti ni demografijom ni migracijama već isključivo političkim stavom i političkim ambijentom kada je popis obavljan, objašnjava Bešić.
On navodi da se i na narednim popisima može očekivati slična tendencija- da će kroz nacionalno izjašnjavanje građani izražavati politički stav.
