Istraživanje je rađeno kombinovano: korišćen je anketni metod, gdje je na upitnik odgovaralo 1.500 ispitanika, ali urađeni su i individualni intervjui sa sudijama, advokatima i preduzetnicima.
- Ocjenjujući razloge neefikasnosti sudova najveći broj ispitanika, kao i u prethodnom istraživanju sprovedenom 2011. godine, navodi da je problem u sporosti, tromosti, neažurnosti, nebrizi i samovolji. Međutim, valja istaći da je ukupan broj ispitanika u ovoj kategoriji manji nego u prethodnoj godini. Sa druge strane, približno isti broj ispitanika, nešto manje od jedne četvrtine, smatra da su razlozi neefikasnosti korupcija, mito i nepotizam, te nestručnost, neodgovornost i neprofesionalnost, s tim da je broj prvih (korupcija) povećan, a broj drugih (nestručnost) smanjen, kazao je metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić.
Građani uglavnom imaju rezervisan stav prema sudstvu: a svaki drugi građanin kao i prošle, i ove godine rad sudstva procjenjuje kao - efikasno.
Kada imaju lična iskustva sa sudom, građani mnogo boje procjenjuju stanje stvari, nego kada daje ocjenu o opštoj slici.
- Ukoliko su nezadovoljni sudskom presudom, polovina građana kao ključni problem navodi politiku, njih 47.8 odsto mito ili korupciju, a prijateljstvo i veze - 47.6 odsto.
No, Bešić napominje, sa druge strane ključni problem kod sudija su intervencije i autocenzura.
- To se završava tako što se pozove telefonom sudija, i čak se ne kaže direktno da želite da utičete na odluku. Drugo, i autocenzura predstavlja ogroman problem, jer je sudija svjestan statusa u društvu onoga kojemu sudi, ističe Bešić.
Takođe, problem predstavlja i nedovoljna standardizacija kriterijuma po kojima se sudi u određenom sporu.
- Standardizacija kriterijuma je veoma važna, jer imate gotovo dva identična slučaja; u jednom se presudi sa jednom argumentacijom, a u drugom sa drugom argumentacijom i to su advokati dobro primijetili u našem istraživanju, kazao je Bešić.
Biznis sektor, pak, ima veliki problem sa tenderima. Bešić insistira da na osnovu kvalitativnih intervjua postoji uvjerenje da je svaki tender namješten.
- I postoji uvjerenje da vi kao biznismen, nemate šta da tražite ako u startu nemate vezu ili protekciju. To onda u velikoj mjeri utiče na ponašanje onih koji raspisuju tender, kazao je Bešić.
Izdavanje građevinskih dozvola je identifikovano kao posebno područje našeg interesovanja kada je o korupciji reč. U javnosti, medijima i neformalnim diskusijama, ova oblast se često pominje kao jedna od onih u kojima je korupcija 'uobičajena' pojava.- Najznačajniji razlog negativnog iskustva u postupku izdavanja građevinskih dozvola u ovom, kao i u prethodnom istraživanju je sporost, tromost, neažurnost, nebriga i samovolja u postupku izdavanja dozvole.
Drugi po značaju razlog je korupcija, mito i nepotizam, a u ovom pogledu merimo i naglašen negativni trend a isto tako, imamo značajno veći broj ispitanika koji kao razlog navode nestručnost, neodgovornost i neprofesionalnost u poređenju sa prošlogodišnjim istraživanjem.
Jedini pozitivan trend, u odvom pogledu jeste smanjen broj ispitanika koji kao razlog navode političku nepodobnost.
- Veliki problem je i to što kada se završi tender, i žalba prođe , predmet je već završen. Nemate mehanizam da čitavu stvar dovete u pitanje, istakao je Bešić.
Odnos između javnog i privatnog sektora, pokazuje zabrinjavajući selektivan rad inspekcija, kao i selektivno izdavanje dozvola.
- Selektivna primjena zakona od strane javnih službenika predstavlja veliki problem. Takođe, implementacija zakona je nešto očemu treba više misliti. Primijećen je i nedostatak predvidljivosti i profesionalizma na svim nivoima, zaključuje Bešić.
