Vaša ekselencijo, znamo da su su prioriteti Švedske tokom predsjedavanja Evropskom unijom ekologija, sigurnost i slobodna Evropa, ali koliko je u vrhu agende proces proširenja?
Ben David:Ono što uokviruje cijelo naše predsjedavanje je, naravno, rat Rusije protiv Ukrajine. To je prizma kroz kojuposmatramo dešavanja i pristupamo određenim akcijama. Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, mislim da je samit EU u Tirani, gdje je bio prisutan i naš premijer, i njegove izjave nakon toga, reafirmacija posvećenosti proširenju Evropske unije. Takođe, vjerujem da su nam geopolitička dešavanja u protekloj godini, sa narušavanjem evropskog bezbjednosnog poretka kroz rat Rusije protiv Ukrajine, pokazala da je proširenje važno i da postoji želja Evropske unije da to bude potpuno jasno. To smo vidjeli u Bosni i Hercegovini, vidjeli smo i sa drugim zemljama i, ne manje važno, sa Ukrajinom. Dakle, impuls da se krene naprijed, postoji.
Da li Vaša zemlja ima plan kako bi pomogla stabilizaciji Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru?
Ben David: Kao što sam kazala, sada je vrijeme da se krene naprijed. Cijela Evropska unija svjesna je potrebe za proširenjem. Ali naravno, kao i uvijek, na samim zemljama kandidatima je da napreduju u ispunjavanju kriterijuma AKI-e Evropske unije i preduzmu korake kako bi se približili članstvu.
Da li imate konkretan savjet za zemlje kandidate? Šta bi trebalo da urade kako bi ispunile kriterijume?
Ben David: Mjerila su tu. Prioriteti nove metodologije su osnova EU – poštovanje vladavine prava, demokratije, ljudskih prava. Dakle, postoji jasan put i ovo je mapa puta kojom zemlje kandidati treba da prođu. Ali naravno, uz podršku koju nudi EU, želimo da zemlje Zapadnog Balkana postanu član porodice kojoj već pripadaju.
Crna Gora je, kao ekološka država i članica NATO pakta, donedavno tretirana kao lider evropskih integracija na Zapadnom Balkanu. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u zemlji?
Ben David: Mislim da je žalosno što je politička situacija u Crnoj Gori već duže vrijeme nestabilna, jer rizikuje da izbaci iz kolosijeka ili da barem uspori evropski put Crne Gore. Crna Gora je bila lider na Zapadnom Balkanu i među drugim zemljama, i mi želimo što prije da vidimo Crnu Goru kako se vraća na pravi put i nastavlja sa pristupanjem EU. Ovo je izbor, strateški izbor za budućnost velike većine građana Crne Gore, a mislim i da EU može ponuditi najbolju agendu za budućnost građana Crne Gore. Ali, kriza je u velikoj mjeri sama izazvana. Ono što je sada potrebno jestepovratak na pravi put, a najhitniji i najneophodniji korak je da Ustavni sud ponovo bude kompletan i funkcionalan.
S obzirom da ste pomenuli Ustavni sud, u trenutku dok razgovaramo, u Skupštini Crne Gore se vodi rasprava i odlučuje o kompletiranju Ustavnog suda, ključne institucije za deblokadu svih procesa. Šta očekujete i koliko je važno da se ova institucija odblokira?
Ben David: Ono što očekujem je da se Crna Gora vrati na pravi put i da prevaziđe ovu prepreku, koja je oduzela previše vremena. Apsolutno je najvažnije da Crna Gora ima potpuno popunjen i potpuno operativan Ustavni sud. To je kičma svake demokratske zemlje. Dakle, to je prioritet broj jedan. Bojim se da bi pristupanje Crne Gore EU moglo biti ozbiljno otežano ili čak ugroženo ako se to ne desi.
Pojedini ambasadori, čija je adresa u Podgorici i koji u Crnoj Gori borave duže vrijeme, ponekad teško mogu da razumiju kako je Crna Gora od lidera u evropskim integracijama postala vrsta ruske gubernije. Koliko je Vama otežavajuća okolnost što Crnu Goru pokrivate na nerezidentnoj osnovi iz Beograda? Drugim riječima, da li znate dovoljno o Crnoj Gori, njenoj kulturi, istoriji i političkim prilikama?
Ben David: Nije mi poznato da su moje evropske kolege davale izjave u tom smislu. Ja predstavljam malu zemlju, Švedsku. Nažalost, moramo ograničiti svoje prisustvo. Ne možemo biti svuda u svijetu, što je slučaj u mnogim, mnogim zemljama. Imam odličnu saradnju sa kolegama iz EU i sa delegacijom EU koja mi je od velike pomoći. Imamo odličnu saradnju koja uključuje visok stepen povjerenja i konsenzusa u načinu na koji pristupamo stvarima. Naravno da bismo željeli da budemo diplomatski prisutni u svakoj zemlji, ali to nažalost nije moguće.
Razumljivo. Sa zapadnih adresa stižu sugestije o tome da je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora najbolji način rješavanja krize u kojoj se zemlja nalazi. Međutim, vladajuća većina, očito, nije zainteresovana za to. Šta Evropa može učiniti da bi tu većinu motivisala da vanredne parlamentarne izbore raspiše?
Ben David: Mislim da je važno da se podsjetimo da EU nije donosilac odluka u Crnoj Gori. Crna Gora, njeni izabrani lideri i građani vlasnici su svoje sudbine, i oni moraju da preuzmu stvari u svoje ruke. Evropska unija je tu da pomogne Crnoj Gori da se približi članstvu. Ali kada je riječ o narednim koracima, to je nešto o čemu mora odlučiti sama Crna Gora.
Da li će biti posljedica u slučaju da parlamentarni izbori ne budu održani u nekom naredom periodu?
Ben David: Evropska unija situaciju komentariše kada se ona dogodi i činimo sve da podržimo Crnu Goru da napreduje, a kao što sam kazala, najveća tačka spoticanja je izbor četvorice sudija Ustavnog suda. To je od najveće važnosti i to je ono na šta moramo danas da se fokusiramo.
Predsjednički izbori su, sa druge strane, zakazani za 19. mart. S obzirom na ustavne nadležnosti predsjednika, ali i na činjenicu da se on bira neposredno, koliko ti izbori mogu uticati na rješavanje aktuelne političke krize?
Ben David: To je takođe pitanje koje ne želim da komentarišem. Nije na meni, ali ni na bilo kom predstavniku Evropske unije. Da ponovim, riječ je o tome kako će se Crna Gora konsolidovati i organizovati da izađe iz političkog zastoja, perioda nestabilnosti i da se vrati na put ka EU.
Postoje spekulacije da bi i ti izbori mogli biti opstruirani. Preciznije, Pokret Evropa Sad je najavio tzv. šavnički scenario, odnosno razbijanje izbornih kutija, ukoliko Državna izborna komisija odbije kandidaturu njihovog kandidata Milojka Spajića, što se i dogodilo. Kako Brisel gleda na mogućnost novog institucionalnog haosa?
Ben David: Ne želimo da spekulišemo ili komentarišemo. Želimo da gledamo naprijed. Kao što sam već kazala, Crna Gora treba da napravi korak naprijed. I, danas, kada snimamo ovaj intervju, izuzetno je važan dan za političku budućnost Crne Gore.
Srbija se otvoreno u kontinuitetu miješa u unutrašnja pitanja susjednih zemalja, posebno u izborne procese koji su se održali u prethodne dvije godine. Pomenuću kao primjere bitku za Nikšić, bitku za Budvu, u entitetu Republike Srpske dva puta su hapšeni visoki funkcioneri stranke predsjednika Vučića koji su kod sebe imali velike količine novca za potplaćivanje glasača i na taj način utiču na izborni proces. Na kraju, ima li boljeg primjera od toga da je Andrija Mandić, osoba koja je 2016. godine bila optužena za pokušaj državnog udara i u prvostepenoj presudi osuđena na 5 godina zatvora, danas predsjendički kandidat, a tužilac koji je taj postupak vodio u zatvoru. Zašto Evropska unija ćuti na ovakve pojave?
Ben David: Uloga Evropske unije je da ohrabri i podrži Crnu Goru u ostvarivanju izbora, strateškog izbora koji je Crna Gora napravila, da postane članica Evropske unije. To je ono na šta smo fokusirani. To je ono što radimo u političkom zagovaranju i takođe u podršci Crnoj Gori i njenim reformskim procesima. Mi se fokusiramo na taj cilj i nije na meni, kao ambasadoru u Crnoj Gori, da komentarišem te vrste detalja koje ste pomenuli. Naravno, želim da se osvrnem na nedavne zaključke ministara spoljnih poslova Saveta EU, koji ponovo ohrabruju i pozivaju zemlje kandidate i zemlje Zapadnog Balkana na poštenu saradnju i regionalnu integraciju, jer će to učiniti proces pristupanja Evropskoj uniji lakšim za sve.
S obzirom da se bližimo kraju ovog intervjua, moram napomenuti da se u Crnoj Gori konstantno krše ljudska prava, među kojima i sloboda govora. Crna Gora je, u tom smislu, od 2020. godine drastično nazadovala. Kako to komentarišete?
Ben David: Mislim da je, nažalost, globalni trend da autoritarnost sve više jača i da demokratija klizi unazad. Danas, većina ljudi u svijetu živi pod autoritarnom, a ne demokratskom vlašću, a pozitivan trend koji smo vidjeli 70-ih je prekinut. Ovo je ozbiljna prijetnja demokratskim principima i demokratskom upravljanju svuda u svijetu. Naravno, rat Rusije protiv Ukrajine je najveća kriza za međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Ono za šta se Evropska unija i države članice zalažu jeste demokratija, vladavina prava i ljudska prava, gde je sloboda izražavanja najvažnija. Smatramo da sva društva imaju koristi od slobode izražavanja, koja podrazumijeva, nepristrasan i činjeničan pristup slobodnim medijima. Građani moraju da formiraju svoje mišljenje na osnovu, ne dezinformacija i propagande, već pravilnog izvještavanja. Dakle, ovo je suštinski interes Evropske unije. To je jedan od prioriteta i švedskog predsjedavanja Evropskom unijom, jer je jedan od osnovnih principaEU. Dakle, na različite načine podstičemo slobodu govora i trudimo se da damo sve od sebe da se suprotstavimo dezinformacijama i propagandi kada ih uočimo.
Ovo pitanje povezano je i sa mojim posljednjm pitanjem za danas. Riječ je o slobodi izražavanja i slobodi medija, a novinari u Crnoj Gori su od 2020. godine, po stalnim napadom od strane aktuelne Vlade. Postoje li mehanizmi da Evropska unija pomogne novinarima u Crnoj Gori, ali i cijelom regionu?
Ben David: Moraćete da pitate delegaciju EU da li postoje neki programi u tom smislu. Mogu samo da kažem da prijetnje i uznemiravanje novinara, bilo onlajn ili oflajn, predstavljaju kršenje ljudskih prava. Veoma je važno da imamo dvostrano izvještavanje, izvještavanje koje ne staje ni na čiju stranu, ali koje omogućava građanima da konzumiraju medije i da budu u mogućnosti da formiraju svoje mišljenje. To je kičma i kiseonik demokratije.
