“Moramo koristiti nauku da bismo razvili rješenja koja će omogućiti napredak u očuvanju javnog zdravlja koje društvo zahtijeva i zaslužuje. U izazovnom smo vremenu, posebno u dijelu komunikacije o zdravlju, kada nam je dostupno više informacija i podataka nego ikada prije, ali se manje znanja generiše iz tih podataka”, poručila je potpredsjednica kompanije Filip Moris za saradnju sa naučnom zajednicom, Žizel Bejker na konferenciji “PreIspitaj: Dekodiranje dezinformacija” koja je održana u Tivtu.
U okviru teme “Naša perspektiva o inovacijama”, Bejker je podsjetila da je pandemija koronavirusa donijela izazov kad je riječ o informacijama, te da je iz pandemije prerasla u infodemiju.
“Sa aspekta javnog zdravlja i informacija o zdravlju, tačka gdje dezinformacije postaju komplikovane i izazovne je kada postoje kontradiktorni nalazi, odnosno kad neki izvori kažu da nešto funkcioniše, dok drugi tvrde suprotno. Ponekad čujemo da nema dokaza da nešto ima efekta, a kako prolazi vrijeme uvjerimo se u suprotno. Informacije te vrste, koje imaju visoki nivo nesigurnosti, jako su teške za stvarno razumijevanje”, ocijenila je Bejker.
Moramo uvrstiti nauku u razgovor
Imajući u vidu način na koji ljudi prihvataju informacije, posebno s emocionalnog aspekta, važno je, ističe ona, kako se informacijama boriti protiv dezinformacija.
“To radimo u Filip Morisu. Istražujemo kako da naučno zasnovane činjenice stavimo u tokove koje ljudi mogu da razumiju i donose odluke utemljene na tačnim informacijama. Mi znamo da je najbolja stvar koju pušači mogu da naprave je da prestanu da konzumiraju duvan i nikotinske proizvode. Ali, isto tako znamo da je u svijetu više od milijardu pušača, tako da moramo nastaviti ubjeđivati ljude da ne počinju pušiti, ubjeđivati pušače da prestanu, ali moramo znati i šta možemo učiniti za ljude koji su „na sredini“, koji bi nastavili da puše”, pojašnjava Bejker.
Ukazuje da su svjesni da što duže neko puši to je veći rizik od oboljenja povezanih sa duvanom, odnosno da se, kad pušači prestanu konzumirati konvencionalne cigarete, taj rizik smanjuju.
Kako je navela, prije se cigareta mogla konzumirati samo kada se zapali, a sada smo u eri inovacija kada postoje novi načini konzumiranja nikotina bez udisanja duvanskog dima.
“Kada gledamo u cigaretu koja gori, govorimo o temperaturi koja prelazi 850 stepeni. Kada imate temperaturu iznad 400 stepeni, broj toksičnih hemikalija za koje se zna da izazivaju oboljenja rastu eksponencijalno. Ako možemo da smanjimo temperaturu sagorijevanja, možemo i da se smanjimo nivo izloženosti štetnim materijama”, objašnjava Bejker.
Nikotin nije bez rizika, ali istovremeno i nije primarni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem
Pojašnjava da nikotin jeste supstanca zavisnosti i ne dolazi bez rizika, ali ukazuje da kada se razmišlja o pušenju i oboljenjima koja može prouzrokvati – nije nikotin taj koji dovodi do bolesti, već drugi toksini koji se oslobađaju kroz sagorijevanje.
“Institut za javno zdravlje Velike Britanije objavio je da nikotin nije u potpunosti bez rizika po zdravlje, ali uprkos tome četiri od 10 pušača smatra da nikotin izaziva bolesti. To je tip dezinformacija koja može izazvati pogrešne odluke za nečije zdravlje. Ono gdje nauka može da prevaziđe infodemiju je kada ne osuđujemo nauku samu po sebi, već je otvaramo za diskusiju i debate”, naglašava ona.
Zašto ljudi prvo pojedu čokoladu, pa popiju lijek protiv dijabetesa
U okviru teme “Prevencija kardiovaskularnih oboljenja – floskula ili stil života” kardiolog dr Edin Begić kazao je da će se u 90 odsto slučajeva pacijent vratiti cigaretama ako nijesu doživjeli jak srčani udar, te da će tek mali procenat u prvom mjesecu prestati da puši.
“Pojavom tehnologije koja ne sagorijeva duvan stvaramo čistiju okolinu, kako za osobu koja koristi nove tehnologije, tako i za sve one oko nje“, kaže dr Begić.
Prema njegovim riječima, naučni rad na temu kardiovaskularnog rizika, odnosne prevencije kardiovaskularnog incidenta pokazao je da “switch” sa tradicionalnih cigareta ka upotrebi tehnologije koja zagrijava, a ne sagorijeva duvan ima efekat na bazični C reaktivni protein, koji je marker kalficikacije krvne žile.
“Ako napravite tu zamjenu za šest sedmica dolazi do njegovog pada, što je meni bilo nevjerovatno. Krvni pritisak je manji kada se koristi alternativni proizvod nego tradicionalna cigareta, a dolazi i do rasta dobrog holesterola, odnosno što je on veći manji je rizik za incident”, ističe Begić.
Gledajući kardiološku osnovu, odnosno arterosklerozu, bolesti srca i krvnih žila, neosporan je, dodaje, benefit ove tehnologije.
“Treba reći da to nije tehnologija koja je u potpunosti bez rizika, ali ako ih poredimo – ova je manje štetna. FDA je potvrdila da ovi proizvodi emituju manje štetnih materija, a i Američki koledž kardiologa je smatra kao manje štetnu alternativu za one koji ne mogu da prestanu sa konzumiranjem tradicionalnih cigareta. To je s aspekta kardiologije čista stvar“, poručuje dr Begić.
Psiholog: Nema savršene odluke
Psiholog Leo Ivanišević u okviru teme “Dekodiranje sopstvenih izbora” smatra da srednje rješenje može da bude prelazno rješenje i za neke ljude je i trajno.
“Srednje rješenje predstavlja pomak kome treba odati priznanje. Nema savršene odluke, a sa svakom nešto dobijamo i nešto gubimo“, kazao je Ivanišević.
Kako je pojasnio, iz konteksta bavljenja zavisnošću izronio je princip smanjenja štete, koji je bio zasnovan na tome da ako neko ne želi da se otarasi loše navike, može barem da pokuša da smanji štetu.
“Racionalno je vrlo jasno. Ako na jednoj strani kao najbolju varijantu imamo neumjereno, impulsivno prepuštanje lošim navikama, a na drugoj potpunu apstinenciju kao idealno rješenje, smanjenje štete kao neko srednje rješenje bi trebalo da bude pitko i primjenjivo. Međutim, ovo rješenje sadrži psihološku zavrzlamu zbog koje je vrlo teško da ga razmotrimo kao opciju, a to je da moram da kažem u isto vrijeme da znam da je ova navika štetna po mene, ali i da biram da nastavim sa njom jer iz nekog razloga ne želim da je se odreknem. U isto vrijeme, zabrinut sam za svoje zdravlje, stalo mi je do njega i trudim se da smanjim štetu”, kaže Ivanišević.
Kreativni smo, dodaje, kada je krivljenje činjenica u pitanju, a cijela mudrost je, ističe, izabrati ono sa čim možemo da živimo.
“Apstinencija je poprilično perfekcionistički ideal. Iako je vrlo kvalitetan, to je velika količina pritiska i straha od kog se naša psiha prosto brani. Odluke koje djeluju idealno s aspekta fizičkog zdravlja mogu nositi mnogo težine u psihičkom smislu, a naši mehanizmi odbrane su često vrlo jači od nas. Mi ne možemo zahtijevati da se nečeg tek tako odrekne, a da ne ponudimo nešto zauzvrat. Svaki izbor ima dobre i loše strane, svako od nas ima pravo da osvijesti lične motive i izabere ono sa čim u tom trenutku može da živi”, zaključio je Ivanišević.
