Preduzeće “Budim promet” iz Berana, jedno od prvih u oblasti drvoprerade sa tradicijom dugom preko trideset godina, uvezlo je veliku količinu drvne građe iz Bosne i Hercegovine po velikim cijenama, jer ne mogu doći do sirovine u Crnoj Gori.
Vlasnik ovog preduzeća Manojlo Čantrić kazao je Portalu RTCG da je ovo prvi put da su trupci uvezeni u Crnu Goru iz druge države.
“Evo do čega nas je dovela politika koju sprovodi resorno ministarstvo i ministar sa Upravom za šume. Ovo je sve posljedica prošlogodišnjeg netransparentnog tendera kojim je nastavljena politika koncesionog gazdovanja od čega su koristi imala tri do četiri čovjeka, koji su bili tajkuni u proteklih dvije i po decenije”, kazao je Čantrić.
On je kazao da je sirovinu uvezao po visokim cijenama koje su se kretale od sto do sto pedeset eura po kubiku sa carinom, u zavisnosti od klase, kao i da je kupljena u Bugojnu.
“Ovo je nečuveno, ali ja sam to bio prinuđen da uradim jer mi već dva mjeseca stoji proizvodnja. Uradio sam to zbog trideset radnika da ne ostanu bez posla. Sa druge strane, pogledajte pilane tih tajkuna, oko njih su brda sirovine. Šta to govori i šta možemo da zaključimo”, zapitao je Čantrić.
Njegova fabrika je veliki pogon na tri hektara, sa tri hiljade kvadrata pod krovom, i bavi se preradom drveta, kao i proizvodnjom peleta, i u nju je investirano oko milion eura.
“Vrlo brzo počeće protesti kao prošle godine u svim sjevernim gradovima. Veliki broj malih drvoprerađivača je odavno zaustavio proizvodnju zbog štetne politike u oblasti šumarstva”- rekao je vlasnik beranskog “Budim prometa”.
Portal RTCG je prošle godine pisao o tome da je samo iz Rožaja protestovalo oko dvadeset malih preduzeća, a da se kasnije nezadovoljstvo proširilo toliko da je na destine preduzeća iz svih gradova na sjeveru uputilo otvoreno pismo javnosti ukazujući na bojazan da se, ako javni poziv bude sproveden, nastavlja koncesioni model gazdovanja.
Oni su tvrdili da je prošlogodišnji tender pisan za dva do tri preduzeća koja su u proteklih dvadeset pet godina bila privilegovana i predstavljala tajkunske firme.
“Mi otvoreno sumnjamo u korupciju i imamo pravo da to kažemo. Dva do tri preduzeća uzela su sve šume od Bijelog Polja do Pljevalja i od Berana do Rožaja” – kažu mali drvoprerađivači.
Činjenica je da reforme u oblasti šumarstva idu sporo. Pet godina je prošlo od promjene vlasti, Zakon o šumama je donešen, ali se još ne sporovodi. Predsjednik države Jakov Milatović je prošle godine ukazao na važnost dobre implementacije i dobrog upravljanja kako bi se umanjili rizici potencijalne zloupotrebe novog preduzeća u političke stvrhe i u cilju partijskog zapošljavanja.
Naglašeno je da je potrebno da tim preduzećem upravljaju stručna lica kako bi ono radilo na racionalnom korišćenju i očuvanju značajnog šumskog bogatstva naše države, čime bi prelazak sa dosadašnjeg koncesionog modela na novi model državnog preduzeća dao željene rezultate.
U Upravi za gazdovanje šumama i lovištima donošenje novog zakona dočekali su sa podignutim tenzijama među svojim zaposlenima.
Najprije su apelovali na poslanike da ga ne usvoje, a zatim na predsjednika da ga ne potpiše. I nije im prošlo. Tender poništili nisu, tako da će i ova godina, ako to mali drvoprerarađivači ne spriječe, biti u znaku gazdovanja šumama nekoliko preduzeća koja su to činila i proteklih dvije i po decenije.
“Mi da uvozimo drvo i plaćamo sto pedeset eura za kubik, a nekom da se daje u našim šumama za petnaest, dvadeset eura, to tako više neće moći”, kazao je Čantrić.
