“Sve se manje – više zasniva na floskulama o jednakosti svih građana i želji političkih partija da rade za interes svih građana podjednako. Međutim pošto je položaj romske manjine specifičan, odnosno mnogo teži u odnosu na sve ostale, partija koja pretenduje da vrši vlast morala bi imati neka rješenja za brojne probleme Roma. Nažalost toga nema”, smatra Beriša.
Podsjećamo, Romski savjet podnio je Skupštini krajem novembra prošle godine inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,7 na 0,35 odsto za pripadnike romske zajednice, koja je proslijeđena i Vladi.
Iz Romskog savjeta su za Gradski portal kazali da na inicijativu do sada nijesu dobili odgovor.
“Nereagovanje nadležnih institucija je na neki način odgovor. Nadamo da će se situacija promijeniti i da će stavke koje su navedene Strategijom socijalne inkluzije Roma i Egipćana biti primijenjene”, kazali su iz Romskog savjeta.
Učešće svih naroda u raspodjeli vlasti, kako su kazali, uslov je za stvaranje multietničke Crne Gore.
Zastupljenost Roma u politici, odnosno njihov ulazak u parlament, uticao bi na poboljšanje položaja ove zajednice, smatra Beriša.
“Glas romskog naroda na mjestima gdje se donose odluke uslov je da dođe do značajnijeg poboljšanja položaja romske zajednice.Bilo bi ekstremno važno da romsko pitanje ima autentične predstavnike u parlamentu koji razumiju i osjećaju potrebe romske zajednice i bore se za njihovo rješavanje. To bi doprinijelo i suzbijanju manipulacije romskom manjinom od strane političkih subjekata u kojima nažalost često učestvuju i predstavnici same zajednice. Takođe, politička participacija uticala bi na suzbijanje snažnog anticiganizmu u društvu koji nije prisutan samo kod gradjana već i u institucijama koje ili krše prava ili su potpuno nezainteresovane za probleme romske zajednice”, kazao je Beriša.
Poboljšanje položaja Roma u društvu, prema njegovim riječima, zahtijeva i multisektorski pristup odnosno aktivno djelovanje na više nivoa i oblasti istovremeno. Bitno je, kako dodaje, da se više romske djece upisuje i završava školu, za šta bi, kako kaže, osim podrške države u vidu finansija, bila neophodna i podrška roditeljima.
“Roditeljima koji su u većini bez posla treba obezbijediti mogućnost da rade i izdržavaju svoju porodicu, pa će biti i svjesnji važnosti obrazovanja. Takođe se mora rješavati pravni status velikog broja Roma koji je osnov bez koga ne možemo ništa drugo raditi. Pravno nevidljivi ljudi ne postoje za sistem, a to rezultira njihovom krajnjom marginalizacijom. Paralelno s svim ovim treba raditi i na emancipaciji žena, unapređenju zdravlja, promovisanju kulture i identiteta i suzbijanju predrasuda koje građani imaju prema Romima. Dakle, čitav niz aktivnosti koji zahtijevaju posvećenost države i drustva, ali i izdvajanje potrebnih sredstava da bi sve moglo da funkcioniše kako treba.
Ako ekonomska kriza pogađa dio stanovništva koji ima pristojan životni standard, onda možemo, kaže, da pretpostavimo kako će uticati na romski narod koji ima prilično niske prihode.
“Kriza donosi i nezaposlenost i umanjenu tražnju za radnom snagom što za Rome koji su i sad nezaposleni u velikom broju smanjuje i šanse koje imaju. Osim toga krize donose i socijalne nemire i porast rasizma i svih drugih oblika društvene netrpeljivosti pa nije nemoguće da Romi budu na udaru kao mnogo puta kroz istoriju. Dakle, ekonomska kriza sa sobom donosi mnogobrojne probleme i za Rome”, zaključuje Beriša.
Prema postojećim podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori iz 2011. godine, 6.251 lice se izjasnilo da pripada romskoj nacionalnosti, što predstavlja 1,01 % od ukupnog stanovništva, a najveći broj živi na teritoriji Podgorice (3988), zatim Berana (531), Nikšića (483), i to u 77% slučajeva u odvojenim naseljima.Populacija Egipćana broji 2054 lica, odnosno 0,33 % od ukupnog stanovništva.Procjene Savjeta Evrope govore da u Crnoj Gori živi oko 25 hiljada Roma i Egipćana.
