On je kazao da su izbori u Budvi pokazali gotovo identičan odnos snaga, kao i u maju.
Bešić je istakao da nije promijenjeno ni to da politički akteri treba da pregovaraju skoro na identičan način kao što su morali pregovarati nakon majskih izbora.
„Mislim da bi ovog puta politički akteri trebalo da pokažu dodatan nivo odgovornosti, jer izbori služe za razrješavanje političke krize“, rekao je Bešić agenciji MINA.
On je rekao da izbori u Budvi, ipak, ne rješavaju političku krizu, već da se ona mora riješiti dogovorom i razgovorom između partnera.
Kako je kazao, političi akteri moraju da shvate da mogu da ponavljaju izbore još mnogo puta, a da će se dešavati isti ishod.
85
„Ili će politički akteri napraviti neki dogovor, ili će se ići na neku vrstu prinudne uprave, jer je ovakva situacija jednostavno neodrživa“, naveo je Bešić.
Govoreći o rješenjima za formiranje vlasti, Bešić je kazao da hipotetički i logički postoje tri rješenja.
Prvo rješenje je da se dogovore liste Za budućnost Budve (ZBBD) i Budva naš grad Nikole Jovanovića, ali i najmanje vjerovatno rješenje. Drugo rješenje da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa DPS-om, za šta, kako je dodao Bešić, ne bi isključio listu Budva naš grad.
Prema riječima Bešića, treće rješenje je da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa svim ostalima, jer je to uslov za 17 mandata.
„Za ZBBD je to gotovo nemoguće, jer Evropski savez na to neće pristati. Prema tome, treća varijanta bi bila da Jovanović sa svima ostalima, osim ZBBD i DPS-om napravi aranžman“, objasnio je Bešić.
Kako je rekao, to je moguće brojčano, ali je to jedna vrlo nestabilna vlast sa 17 mandata, jer u složenoj strukturi većina zavisi od jednog mandata ili jednog aktera.
Bešić je kazao da bi, sa stanovišta političke stabilnosti, najprihvatljivije bilo prvo ili drugo rješenje.
„Broj jedan se vjerovatno neće desiti, jer je suviše veliki animozitet između te dvije liste, a već rješenje broj dva je najrealnije. Drugim riječima, najrealnije je da Jovanović napravi koaliciju sa DPS-om“, naveo je Bešić.
On je, govoreći o tome koliko je realno da vlast u Budvi bude formirana, rekao da su sada veći razlozi da vlast ne bude formirana nego nakon majskih izbora, jer su „produbljeni rovovi“.
Kako je naveo, poruka je da se izbori mogu ponavljati koliko god, ali da će politička konstalacija snaga biti manje-više ista.
Prema riječima Bešića, alternativa pravljanju vlasti ne postoji.
„Zato, odsustvo alternative je najsnažniji argument da se vlast formira bez obzira na njihove stavove i razlike o kojima govore“, dodao je Bešić.
Loš rezultat PES-a i zbog slabe organizacije partije na lokalnom nivou
Govoreći o razlozima za loš rezultat PES-a na jučerašnjim izborima, on je naveo da je ta stranka napravila loš rezultat i na izborima u maju, kada je osvojila sedam odsto glasova birača.
Bešić je istakao da se državni izbori mogu odigrati na državnoj, političkoj platformi, dok je za lokalne veoma važna dobra lokalna organizacija.
“Lokalna organizacija i uopšte organizacija PES-a je jako loša na lokalu svuda. Nemate organizaciju, nemate lične kontakte ljudi iz vaše organizacije sa glasačima, i u toj konstalaciji vi nećete napraviti dobar rezultat”, naveo je Bešić.
On je kao drugi razlog zašto je PES napravio loš rezultat još u maju, naveo postojanje liste Nikola Jovanovića.
“Podsjetiću vas, PES je samostalno na prethodnim parlamentarnim izborima u Budvi uzeo 20-24 odsto. Ali na tim izborima nije bilo liste Jovanovića. Prema tome, nema sumnje da je veliki broj glasača PES-a zapravo glasao za listu Jovanovića”, rekao je Bešić.
On smatra da je treći razlog lošeg rezultata PES-a u Budvi lista Đorđa Zenovića, koji je bio nosilac liste Demokrata na prethodnim izborima, a koji je osvojio podršku šest odsto birača.
“Realni gubitak između ta dva izborna ciklusa je dva odsto, što nije toliko strašno. Jednostavno, Zenović je, kao prethodni nosilac liste Demokrata, povukao šest, sedam odsto”, naveo je Bešić.
U Budvi je lokalističko-klijentalistički model vrlo razvijen
On smatra da rezultati izbora u Budvi ne mogu uticati na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici.
Bešić je naveo da je DPS svojevremeno u Budvi dobijao 75 odsto glasova.
“U Budvi je lokalističko-klijentalistički model vrlo razvijen. Vi to ne možete da preslikate ni na državu, ni na Podgoricu. Prema tome, ne mislim da će to da utiće na Podgoricu, pa i na državni nivo na bilo koji način”, kazao je Bešić.
Na novim izborima u Podgorici Milatovićeva lista bi bila najveći gubitnik
Na pitanje kakav bi odnos snaga bio ako bi došlo do ponavljanja izbora u Podgorici, Bešić je ocijenio da bi lista Jakova Milatovića sigurno uzela manje nego što je na septembarskim izborima.
“Pitanje je da li bi uopšte Pokret za Crnu Goru išao sa URA-om, jer je URA očigledno veliki gubitnik te koalicije. URA je na prethodnim parlamentarnim izborima sama uzela 6,8 hiljada glasova, a sada sa Milatovićem 8,6 hiljada. To URI ne odgovora i vjerovatno bi izašla sama”, naveo je Bešić.
Prema njegovoj procjeni, na ponovljenim izborima u Glavnom gradu URA bi uzela četiri do šest odsto glasova, što je znatno više odbornika nego što sada imaju.
“Mislim da bi najveći gubitnik bila lista Milatovića, jer oni nemaju ni solidnu organizaciju i ne mogu ni na koji način biti zadovoljni rezultatima izbora. Dakle, oni bi definitivno uzeli manje”, rekao je Bešić.
Pitanje je, dodaje, da li bi DPS uzeo više.
“Ali bi vjerovatno odbranio rezultat od 30 odsto. Dok, u situaciji dodatnog razočarenja ove anti-DPS 30. avgustovske većine, mogu da idu i preko toga”,rekao je Bešić.
On je dodao da je to pitanje i u situaciji velike izlaznosti.
“Kad bi se vratili anti-DPS glasači, koji su nesumnjivo ovog puta apstinirali u nemaloj mjeri, razočarani sukobima u anti-DPS bloku, onda bi mogao i PES da profitira", kazao je Bešić.
On je rekao da bi "DPS bio na svom ili jači, PES sa Demokratama na svom ili jači, a URA bi fiktivno bila jača, a u suštini bi bila slabija, jer u procentima to ne bi bilo ubjedljivo.
"Najveći gubitik bi bio Pokret za Crnu Goru, jer njihovi glasači definitivno nijesu zadovoljni rezultatom i kapacitetima koje su napravili na predhondim izborima”, ocijenio je Bešić.
Nakon Podgorice i Budve u pitanju i vlast na državnom nivou
Na pitanje da li je nakon izbora u Budvi i Podgorici doveden u pitanje legitimitet vlasti na državnom nivou, on je odgovorio potvrdno.
“U Budvi ne, ali izbori u Podgorici jesu djelimično delegitimisali vlast, odnosno doveli u pitanje legitimitet Vlade sa stanovišta rejtinga partija koje je čine, ali su u velikoj mjeri delegitimisali i predsjednika Crne Gore, koji je sa URA-om osvojio 8,6 hiljada glasova, a 70 hiljada u drugom krugu predsjedničkih izbora”, naveo je Bešić.
On je kazao da je parlamentarna većina za sada stabilna, i da će vjerovatno biti još par godina.
“Vidjećemo kakvi će biti efekti programa Evrope sad 2, ali i neki koraci ka Evropskoj uniji i ekonomske reforme koje se najavljuju, koji mogu hipotetički da pomognu u tom rejtingu. Ali oni imaju stabilnu većinu, vjerovatno još par godina, do 2027“, rekao je Bešić.
Na pitanje da li bi, kada bi sad bili održani parlamentarni izbori, rezultati bili slični kao rezultati izbora u Podgorici i Budvi, on je kazao da definitivno niko ne bi imao većinu, već bi se moralo posegnuti ka koalicionim angažmanima.
“Sasvim je sigurno i da bi DPS uzeo vjerovatno više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Pokret za Crnu Goru, koji u Podgorici nije pokazao nekakav kapacitet, imao bi još slabiji, a šta bi se dešavalo sa PES-om i Demokratama je veliko pitanje”, rekao je Bešić.
Prema njegovim riječima, PES će uvijek imati bolje rezultate na državnom nego na lokalnom nivou.
“Tako da ostaje otvoreno pitanje tog rejtinga, ali sasvim sigurno je da bi te izbori pokazali da i dalje morate da pravite neke koalicione aranžmane, da niko ne bi imao sa partnerima nekakvu apsolutnu vlast”, dodao je Bešić.
Na pitanje da li postoji bojazan da bi u slučaju da se sada organizuju parlamentarni izbori imali scenario kao u Budvi, on je rekao da postoji.
“Ali meni se čini da Vlada sada ima stabilnu podršku i da će vremenom raditi na jačanju, a opozicija će raditi na slabljenju njihovog autoriteta, i to je nešto što je normalan parlamentarni život”, rekao je Bešić.
