Obavezujuće uputsvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića višim i osnovnim tužilaštvima za postupanje u slučajevima nasilja u porodici je, poslije duže vremena, adekvatan odgovor institucija za žrtve nasilja, prije svega. Potez VDT-a je početni korak ka preduslovu da se žrtvama porodičnog i rodno zasnovanog nasilja pruži adekvatna zaštita i da se preveniraju budući postupci. Svjedočimo da ih je, nažalost, iz dana u dan sve više. To je za 24 sata Televizije E kazala građanska aktivistkinja, Milena Bešić.
Bešić podsjeća da su se problemom porodičnog i rodno zansovanog nasilja u Crnoj Gori do sada najviše bavile nevladine organizacije.
“Stigao je adekvatan odgovor institucija, poslije dužeg vremena, jer je riječ o temama koje su od velikog značaja za žrtve nasilja, za čitavo društvo, Crnu Goru koja teži demokratskim vrijednostima, a ima zabrinjavajuću praksu. Svjedočimo iz dana u dan rodno zanosvanom i porodičnom nasilju. To je i konstatovano u svim izvještajima Evropske komisije, kod svih relevantnih međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Ostaje da vidimo koliko će tužilaštva pojedinačno da budu spremna da se odazovu i odgovore na Markovićevo obavezujuće uputstvo. Očekujem da takve mjere daju pozitivan rezultat”, kazala je Bešić.
Loklani izbori
Dvije sedmice nakoj loklanih izbora u Glavnom gradu teško se može procijeniti ko bi mogao da čini buduću vlast, kaže Bešić, pogotovo imajući u vidu činjenicu da bi proglašenje konačnih rezultata moglo da se prolongira čak do decembra.
“Sve i da su rezultati konačni, bili smo unaprijed spremni da će teško doći do dogovora. Jer, način na koji je oborena vlast u Podgorici i kako je tekla kampanja, mogli su da nagovijeste da će politički akteri koji su u igri za formiranje vlasti, teško doći do zajedničkog jezika. Iako se govori o mogućoj saradnji najveći oponenata, koalicije na čijem je čelu aktuelni predsjednik Jakov Milatović i koalicije PES-a i Demokrata, vodeći se prostom logikom, malo je vjerovatno da će se to dogoditi. Jer, oni su suprotstavljeni od obaranja vlasti, preko predizborne kampanje, do dana današnjeg”, kaže Bešić.
Dodaje da politički akteri itekako imaju na umu kolike su implikacije podgoričkih izbora na nacionalni nivo.
“Smatram da je vlast u Podgorici u rukama onih koji imaju vlast na nacionlanom nivou i to je nešto čemu će politički akteri da teže, uprkos razlikama. Da li će uspjeti to da postignu, ili će opozicija na loklanom nivou formirati vlast ostaje da se vidi. Međutim, nije isključen ni takozvani budvanski scenario. Naročito će sve ići na štetu građana,” objašnjava Bešić.
Prst u oko građanskoj Crnoj Gori
Godinama unazad u političkim kampanjama govori se o pomirenju, što aludira da u Crnoj Gori postoje oni koji nisu pomireni, a jedini koji to nisu su, kaže Bešić, politički akteri. Dodaje da predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, svakim svojim istupom podjele produbljuje.
“Mandić stavlja prst u oko građanskoj Crnoj Gori, institucijama, društvu koji žele ovu državu da vide na nekom drugom kursu. Nova politička klasa u Crnoj Gori čini sve da Ustav, zakone, propise, procedure stavi u drugi plan i pokaže da svojevoljno mogu da mijenjaju pravila,” naglašava Bešić.
Jedan u nizu primjera je predlog koalicije Za budućnost Crne Gore o Zakonu o stanim agentima, koji je naišao, podjseća Bešić, na burnu rekaciju i nevladinih organizacija, međunarodnh organizacija, kao i od konstituenata vlasti.
“Mi zakon nismo vidjeli, međutim, sve što nagovještava alarmira čitavo društvo da je to praksa koja bi vukla zemlju unazad. To je u suprotnosti sa onim što formalno i deklarativno promovišu, sa evropskim vrijednostima i demokratijom. Mislim da se sve radi i svjesno, i smišljeno. Dio je to narativa koji gospodin Mandić želi sve snažnije da plasira u Crnoj Gori, u susret rezultatima popisa koje treba da čujemo 15. oktobra. Datumski sve konicidira i sa izborima u Podgorici, sa nastupima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Samitu Brdo-Brioni u Tivtu… marketinški, sve je upakovano u predvidiv i pitak scenario za gospodina Mandića i političku strukturu koju predvodi. Birači koalicije Za budućnost Crne Gore očekuju takve inicijative, takve poruke, a Mandić im to isporučuje,” objašnjava Bešić.
Popisne politike
Ona podsjeća da nije tajna da nekadašnji DF čeka rezultate popisa kako bi formirao nove politike što je, dodaje, zabrinjavajuće.
“Možemo očekivati izmjene Ustava, formulisane kao dopune Ustava, novi zakon o državljanstvu, odnosno dvojnom državljanstvu, službeni jezik Crne Gore… i mnoge druge inicijative koje su u svim predizbornim kampanjama i tokom djelovanja u Parlamentu najavljivali. Kakav god da bude rezultat popisa možemo očekivati nesuglasice na političkoj sceni, zbog toga što će jedna ili druga strana imati primjedbe. Mislim da tome nije doprinosio ni sami tok procesa popisa. Nismo ni spremni ušli u taj porces. Vidjećemo kakav će biti rezultat i političke turblencije na tom fonu,” zaključila je Bešić.