Gorjelo je u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Baru, Cetinju, Kotoru, Plužinama, Mojkovcu, Žabljaku, Pljevljima, Tuzima, Plavu i Šavniku...
U trenutku kada su bili aktivni požari u kanjonu Tare, Pive, na području Nikšića, Cetinja, kada je gorelo na sjeveru i jugu Crne Gore, Ministarstvo odbrane je odlučilo da pošalje avion na ispomoć komšijama, Sjevernoj Makedoniji. Crna Gora za sad nije tražila podršku od susjednih država, ali ni od članica NATO-a.
“Do sada nismo slali zahtjev za pomoć u gašenju požara ni državama regiona, niti članicama Mehanizma civilne zaštite EU i NATO-a, iz razloga što nijesu bili ispunjeni određeni preduslovi, te nije bilo potrebe za angažovanjem. Ukoliko bude potrebe, sa velikim stepenom izvjesnosti, možemo računati na resurse susjednih država shodno bilateralnim sporazumima, kao i na resurse zemalja članica Mehanizma civilne zaštite EU i NATO”, kazao je za Portal Analitika Miodrag Bešović, direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore.
Preko Operativno-komunikacionog centra 112, u prethodnih nedjelju dana prijavljena su 82 požara. Većinu požara ugasili su pripadnici lokalnih službi za zaštitu i spašavanje, uz podršku resursa Direktorata za zaštitu i spašavanje i Vojske Crne Gore
“Na osnovu zahtjeva službi zaštite i spašavanja 18 puta je angažovana Helikopterska jedinica Vojske Crne Gore sačinjena od dva helikoptera i 21 put vazduhoplovi (avion za gašenje požara iz vazduha i helikopter) Direkcije-avio helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, koji su izviđali teren. Oni su i gasili požare u Podgorici, Kotoru, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Baru i Žabljaku”, kazao je Bešović.
Požare gase vatrogsadci, dobrovoljci i vojska
Shodno zakonskoj regulativi, kako kaže Bešović, prvi odgovor na požare daju službe zaštite i spašavanja koje su uspostavljene u okviru jedinica lokalne samouprave i koje raspolažu sa oko 650 izvršilaca, kao i sa oko 150 ispravnih vatrogasno-spasilačkih vozila.
“Takođe, doprinos u adekvatnom sprovođenju planiranih mjera zaštite i spašavanja daje i osam dobrovoljnih vatrogasnih društava sa oko 200 pripadnika i 20 vatrogasnih vozila”, pojašnjava Bešović.
Oštećen jedan avion za gašenje požara
Bešović ističe da se Direktorat na vrijeme pripremio za požarnu sezonu i što se tiče ljudstva, ali i kada je u pitanju oprema. Ipak, na početku sezone ostali su bez jednog aviona.
“Zbog incidenta koji se dogodio početkom juna prilikom gašenja požara kada je jedan avion za gašenje požara oštećen, u ovoj požarnoj sezoni možemo da računamo na samo jedan avion za gašenje. Za gašenje iz vazduha na raspolaganju su nam i resursi Vojske Crne Gore sa tri helikoptera i oko 200 pripadnika vojske”, pojašnjava Bešović.
Nepristupačan teren dodatno otežava gašenje. Vatrogasci, nerijetko teško pristupačnim stazama u naprtnjačama nose vodu, kako bi spriječili dodatno širenje požara. Direktorat za zaštitu i spašavanje pruža im logističku podršku.
“Asistenciju, logističku podršku i upravljanje situacijom sa požarima su koordinisali i rukovodili pripadnici Direktorata za zaštitu i spašavanje”, pojašnjava Bešović.
Račune će svesti na kraju sezone
Koliko će građane Crne Gore koštati gašenje požara, koje su razmjere pričinjene i koliko šume je sagorelo još uvijek se ne zna. Račune će svesti na kraju požarne sezone.
“Nivo troškova zavisi od mnogo faktora, između ostalog, od stepena angažovanja i pristupačnosti požara, te da li se može prići sa zemlje, itd... Konačan okvirni bilans troškova gašenja požara biće moguće dati tek na kraju požarne sezone”, kaže Bešović.
I dok piromani skoro svakodnevno podmetnu po jedan novi požar, kaznena politika tapka u mjestu. Iz Direktorata poručuju da njihova nadležnost nije kažnjavanje i dodaju da oni svakodnevno apeluju na građane sa se savjesno odnose prema svojem okruženju.
“Direktorat za zaštitu i spašavanje nije represivni organ, već ima zadatak da rukovodi i koordinira akcijama gašenja požara te da preventivno djeluje na smanjenju rizika od požara kroz sprovođenje preventivnih aktivnosti i podizanja svijesti kod građana o potrebi zaštite šuma i životne sredine od požara”, zaključuje Bešović.
