U Ministartsvu finansija očekuju da ovogodišnji planirani deficit tekuće budžetske potrošnje bude značajno ispod planiranog i to prevashodno kao posljedica veće naplate prihoda od planiranog. I na početku ove godine kao i lani došlo je do bolje naplate prihoda od planirane, što je, kako saopštavaju iz resora na čijem je čelu Aleksandar Damjanović, posljedica rasta prihoda po osnovu PDV-a i naplate prihoda od projekta „Ekonomskog državljanstva“.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković takođe smatra da su uvećani prihodi u najvećoj mjeri posljedica bolje naplate PDV-a, što je kako ističe posljedica inflacije i uvećane potrošnje. Mulešković upozorava da i pored uvećanih prihoda na početku godine država ipak bez dodatnog zaduživanja neće moći zatvoriti tekuću finansijsku godinu i ističe da stabilne javne finansije možemo očekivati tek kad budemo imali jak realni sektor koji će otvarati nova radna mjesta, za što je neophodan predvidiv, privlačan i atraktivan poslovni ambijent, koji, kako kaže, Crna Gora nema u ovom trenutku.
- Usljed konzervativnosti u planiranju prihoda i rashoda budžeta, Ministarstvo finansija očekuje da deficit budžetske potrošnje iznosi značajno ispod planiranog i to prevashodno kao posljedica veće naplate prihoda od planiranog. Na drugoj strani, planirani nivoi rashoda predstavljaju gornje limite, te se i u tom dijelu očekuje ostvarenje ušteda koje će doprinijeti boljem budžetskom bilansu od planiranog – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija.
Izvorni prihodi budžeta planirani su u ukupnom iznosu od 2,14 milijardi eura ili 34,8 odsto procijenjenog BDP-a što je za 137 miliona eura više u odnosu na prihode naplaćene u prošloj godini. Na drugoj strani, tekuća potrošnja budžeta planirana je na nivou od 2,26 milijardi eura što ukazuje da će u slučaju ostvarenja planiranih nivoa prihoda i rashoda biti ostvaren deficit tekuće budžetske potrošnje. U tom vladinom resoru smatraju da Vladi neće biti problem da isplatiti sve uvećane zarade u javnom sektoru i uvećana socijalna i druga davanja u ovoj godini.
- Uvećanje zarada, kao i izdaci za socijalna i druga davanja, te njihovo usklađivanje u skladu sa pozitivnim propisima, planirani su Zakonom o budžetu za ovu godinu i biće redovno izmirivani – tvrde u Ministarstvu finansija.
Prihodi iznad plana
Prema podacima Ministarstva finansija, prihodi budžeta u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 312 miliona eura ili 5,1 odsto procijenjenog BDP-a i veći su za 31,1 milion eura ili 11,1 odsto u odnosu na planirane, dok su u odnosu na uporedni period prošle godine veći za 79,6 miliona eura ili 34,2 odsto.
- Najveći rast zabilježen je kod prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost što je nastavak trendova iz prethodne godine i ostalih prihoda usljed jednokratne naplate prihoda akumuliranih tokom implementacije projekta „Ekonomskog državljanstva“. Većoj naplati prihoda doprinijela je i implementacija Zakona o reprogramu poreskih potraživanja, ali i početka primjene seta poreskih zakona kojima se širi poreska baza koji su nedavno usvojeni – poručili su iz Ministarstva finansija.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković navodi da su rezultati uvećanih prihoda na početku ove i prošloj godini dominantno rezultat rasta cijena i povećanja potrošnje domaćinstava, što je dovelo po povećanih prihoda od PDV-a, dok je i sistem elektronske fiskalizacije čija je primjena počela prošle godine doveo do povećane poreske discipline. Ipak on smatra da ovu godinu Crna Gora sa ovakvim javnim finansijama neće moći zaokružiti bez dodatnog zaduživanja i to u visini koja je projektovana budžetom. Zakonom o budžetu je definisano da se Vlada ove godine može zadužiti 600 miliona, a prethodnog mjeseca se već zadužila 100 miliona eura kod Dojče banke za finansiranje budžetskih obaveza u tekućoj godini.
- Ja se nadam da nećemo morati više od toga da se zadužujemo jer i od samog usvajanja budžeta došlo je do određenih promjena što se tiče troškovne strane. Prihodna strana je negdje samo dodatno opteretila privredu i ništa drugo nije urađeno po tom pitanju jer ne vidim da se mnogo toga radi po pitanju suzbijanja neformalne ekonomije što je negdje prva mjera koju bi Vlada trebala da radi kako bi ubrala nove prihode i proširila poresku bazu obveznika – kazao je Mulešković.
Potreban jak realni sektor
On ističe da stabilne javne finansije možemo imati samo ako budemo radili na tome da imamo zdrav i jak realni sektor
- Ne možete da očekujete stabilne javne finansije, ni povećanje zarada u javnom sektoru ukoliko nemate jaku privredu, a u ovom trenutku činjenica je da nemamo jaku privredu. Bez jake privrede, bez otvaranja novih radnih mjesta, ali ne u javnom sektoru nego u privredi ne možemo da očekujemo nikakav napredak i održivost javnih finansija – naglasio je Mulešković.
On je dodao da je za otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru neophodan predvidiv, privlačan i atraktivan poslovni ambijent koji će da pruži stabilnost svim investitorima koji žele da otvore nova radna mjesta.
– Činjenica je da to nije slučaj sa Crnom Gorom i da mi imamo veoma nepredvidiv poslovni ambijent koji u značajnoj mjeri otežava otvaranje novih radnih mjesta i u značajnoj mjeri sprečava nove investitore da dođu i otvore nova radna mjesta u Crnoj Gori – rekao je Mulešković i upozorio da česte promjene u legislativi dovode do toga da imamo sve manji broj zdravih kompanija koje žele da rade u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva finansija su naveli da su izvorni prihodi budžeta lani iznosili 2,01 milijardu eura ili 34,7 odsto procijenjenog BDP-a (5,8 milijardi eura), što je u odnosu na planirane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2022. godinu više za 79,5 miliona ili 4,1 odsto, dok su u odnosu na naplaćene u 2021. godini veći za 99,1 miliona ili 5,2 odsto.
PDV glavni generator rasta
- Glavni generator rasta prihoda bio je PDV kod kojeg je zabilježena rekordna naplata u iznosu od 908 miliona eura ili 15,7 odsto BDP-a, što je za 93,2 miliona ili 11,4 odsto više od plana a 216,1 milion eura, odnosno 31,2 odsto više od naplate ostvarene po ovom osnovu u 2021. godini. Pomenuti rast prevashodno je rezultat rasta privatne potrošnje, rasta uvoza i inflacije, uspješne ljetnje turističke sezone i efekata elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa – rekli su iz Ministarstva. Dodaju da, pored navedenog, značajan rast naplate zabilježen je i kod prihoda od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije koji su rasli po stopi od 42,2 odsto kao rezultat rasta ostvarenog uvoza, prihoda od poreza na dobit pravnih lica koji su u odnosu na prethodnu godinu zabilježili rast od 20,7 odsto kao i kod naknada koje su naplaćene za 42,4 odsto više u odnosu na 2021. godinu.
- Snažan rast prihoda ostvaren je i pored smanjenja poreza i doprinosa na zarade kao i implementiranih mjera podrške privredi i stanovništvu kroz smanjenje PDV-a na pojedine proizvode i smanjenje akciza na gorivo, definisanih u cilju smanjenja negativnih efekata inflacije – istakli su iz Ministarstva finansija.
Zabrinjava minimalna potrošnja kapitalnog budžeta
Muleškovića zabrinjava to što iako je na početku godine ostvaren suficit, Vlada sva budžetska sredstva opredjeljuje za tekuću potrošnju.
- Onaj dio koji donosi ekonomski rast i razvoj jednog društva, a to je kapitalni budžet se možemo reći skoro i ne koristi jer ako bi pogledali podatke to je stvarno minimalna potrošnja kapitalnog budžeta. Iako može postojati opravdanje da je tek početak godine i da treba da se raspišu tenderi, smatram da to ne može da bude opravdanje i mislim da je već u februaru moralo da se značajnije krene sa kapitalnim projektima i da vidimo na koji način da izgleda naš budžet kad krene implementacija svih kapitalnih projekata – kazao je Mulešković.
