Krivolov u Crnoj Gori dostiže zabrinjavajuće razmjere i predstavlja ne samo ekološki, već i socio-ekonomski problem koji treba što prije rješavati tako što će se prvo na terenu utvrditi stepen devastacije i uporedo pribjeći strogoj primjeni kaznene politike.
To su poruke sa konferencije „Krivolov u Crnoj Gori – izazovi i rješenja problema“, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), prenio je PR centar.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, kazao je da je krivolov problem puno kompleksniji nego se činilo kada je rješavanjem tog pitanja počeo da se bavi na početku mandata.
Višeslojan problem
Prema njegovim riječima, nivo organizovanosti krivolova je višeslojan, a rješenje vidi u multisektorskom sistematskom pristupu, jačanju ekološke svijesti o važnosti očuvanja i održivog korišćenja prirodnih resursa i, konačno, strogim kaznama počinilaca.
"Smatramo da je stepen saradnje između nadležnih institucija potrebno podići na još veći nivo. Vrijeme je da se konačno pooštri kaznena politika, odnosno da se poštuju zakonski propisi. Suguran sam da bi se time stepen krivolova smanjio", smatra Stijović.
Predstavnik CZIP, Aleksandar Perović, vjeruje da svi problemi vezani za krivolov potiču od loše organizacje lovstva u Crnoj Gori.
"Svakodnevno se u Crnoj Gori odstreljuju strogo zaštićene vrste. Zadnji je trenutak da se uozbiljimo, da odradimo reviziju učinjenog, da Lovački savez bude funkcionalan i da krenemo od dobrih osnova. Prije svega treba da definišemo nulto stanje, a onda da pišemo programe. Iskustva nema, moramo da idemo na teren i da definišemo nulto stanje, a kad to odradimo svaki dokumnet i program će biti mnogo bolji", objasnio je Perović.
Kazao je da ga kao biologa boli da u 21. vijeku Crna Gora nikada nije uradila sistematičan monitoring krupnih zvijeri, ni ptičijih vrsta.
Podrška saveza
Sekretar Lovačkog saveza Crne Gore Mladen Ćabak, kazao je da krivolova ima svuda u svijetu, pa tako i u Crnoj Gori, a sve slučajeve su, kako je dodao, snažno osudili i javno tražili da se pronađu počinioci.
"Krivolov šteti svima nama i zato podržavamo sve projekte koji će doprinijeti njegovom istrebljenju. Lovački savez Crne Gore počeće obuku svih lovočuvara za sticanje stručnog zvanja čuvar/čuvarka lovišta i rezervata. Nadamo se da će tako obučeni lovočuvari biti još spremniji u vršenju svojih dužnosti među kojima je sprečavanje krivolova", rekao je Ćabak.
Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvoj smatra da je danas sav lov u Crnoj Gori zapravo krivolov i da nije urađeno ništa da se to spriječi.
Stijović je odgovorio da je Ministarstvo pokrenulo određeni broj aktivnosti iz svoje nadležnosti, ali da proces teče sporije nego što je očekivano, jer nema dovoljno administrativnih kapaciteta i jer su ove godine veliki problemi zadesili cijelu zemlju, a to su poplave, suše, požari.
Predstavnica CZIP Marija Stanišić saopštila je da su za posljednje tri godine podnijeli 26 krivičnih prijava tužilaštvu i policiji i 18 inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora iz domena Zakona o divljači i lovstvu i Zakona o zaštiti prirode.
Kako je kazala, polovina krivičnih prijava je odbačena, a za pola nikada ne dobiju odgovor.
Rijetke kazne
Dodala je da od ukupno 83 prijave za krivično djelo ubijanje i mučenje životinja, 50 odsto je odbačeno u startu.
"Od prijava koje završe pred sudom u zadnjih pet godina imamo 21 uslovnu kaznu, dvije novčane kazne i dvije kazne rada u javnom interesu kada je riječ o ubijanju i mučenju životinja. A što se tiče nezakonitog lova statistika je još poraznija - pet uslovnih osuda, dvije kazne zatvora i dvije novčane kazne. Potrebna je edukacija i sudstva i tužilaštva kako bi se konkretno tretirali problemi iz oblasti zaštite životne sredine", kazala je Stanišić.
Smatra da je, kada je riječ o krivolovu, stanje alarmantno i da pod hitno treba da se rješavaju problemi i daju konkretne aktivnosti i rokovi do kada svi imaju obavezu da nešto urade da bi se situacija poboljšala.
Njen kolega iz CZIP-a Bojan Zeković ukazao je na nelogičnost i neusklađenost isporučenih podataka lovačkih društava o brojnosti različitih vrsta.
"Na primjer za velikog tetrijeba vidimo problematične podatke gdje 2008. imamo 86 jedinki, 2009. - 37 jedinki, a 2010. imamo 1.141 jedinku. Dok u periodu od 2017. do 2018. se bilježi pad brojnosti sa 1.163 na 590 jedinki", naveo je Zeković.
Akcioni plan
Predstavljajući Nacrt nacionalnog akcionog plana za borbu protiv nelegalnog ubijanja ptica, konsultantkinja dr Marija Vugdelić rekla je da je nelegalno ubijanje životinja osim ekološkog i socio-ekonomski problem.
"Zakonski okvir je koliko toliko adekvatan, ali definitivno je potrebno unapređenje cijelog okvira. Što se tiče strateškog okvira, zaključak je da je potrebna bolja integracija politika zaštite prirode i politika lovstva i da je, posebno u lovstvu, potrebno jačati segment zaštite. Postoji rasutost nadležnosti, jer pitanje krivolova, ili lova, spada u domen zaštite prirode, domen lovstva, pa onda imamo i dio koji je u domenu poljoprivrede, šumarstva...", objasnila je Vugdelić.
Prema njenim riječima, dugoročno cilj Nacionalnog akcionog plana je da se u potpunosti eliminiše svaki oblik nelegalnog ubijanja ptica na teritoriji Crne Gore, a prvi cilj je da se do 2030. godine broj slučajeva prepolovi. R. D.
Dobri zakoni, primjena problematična
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miloš Janković rekao je da su u protekloj lovnoj godini u lovištima Crne Gore u čuvanju lovišta bile angažovane 103 osobe, odnosno 31 upravnik i 72 lovočuvara.
Kazao je da je u planu formiranje radne gupe koja će uspostaviti tješnju saradnju između svih relevantnih institucija.
"Zakoni nijesu toliko loši. Zapravo su i dobri, ali primjena može biti problematična", rekao je Janković.
Na pitanje da li može da definiše rokove za buduće korake koje će Ministarstvo preduzeti u cilju suzbijanja krivolova, Janković je odgovorio da ne može precizno reći kada će se baviti ovim problemima. Konkretno pitanje se odnosilo na formiranje radne grupe za borbu protiv krivolova i ponovno pokretanje postupka izmjena Zakona o lovstvu i divljači, te mogućnosti da građani i nevladin sektor učešćem doprinesu radu pomenutih grupa.
Oduzete vabilice ponovo u opticaju?!
Predstavnica CZIP Marija Stanišić, ukazala je da je jedan od velikih problema na terenu korišćenje nelegalnih sredstava u lovstvu, posebno čeka i mamaca.
"Za posljednje tri godine na terenu smo zatekli 55 ilegalnih vabilica za prepelice. Zabilježili smo oko 456 ilegalnih pucnjava u područjima gdje lova ne bi trebalo da bude. Jedan od problema koji se kontinuirano ponavlja su mreže koje vlasnici imanja na području Zete postavljaju kako bi zaštitili usjeve, a žrtve većinom budu zaštićene vrste ptica", navela je Stanišić.
Rekla je da su utvrdili da su u opticaju iste vabilice, što znači da se oduzimanja vabilice, ona ponovo vraća na mjesto gdje je bila što ukazuje na to da se taj problem kontinuirano ne rješeva.
Predstavnik CZIP, Bojan Zeković naveo je da je osam vabilica registrovano samo za jednu noć - u avgustu ove godine.
