U tekstu Njujork posta istaknuto je nekoliko hrabrih evropskih političarki koje prevazilaze političke i geografske granice da pozivaju na prekid ruske agresije na Ukrajinu.
Treba napomenuti i da trenutno hrabre žene predvode proteste protiv iranskoag nasilnog i opakog teokratskog režima.
Analena Berbok je njemačka (prva žena) ministarka spoljnih poslova. Dolazi iz redova političke stranke Zeleni, koja je, piše Njujork post, evoluirala od pacifističke, antiameričke frakcije do pragmatičnog, odgovornog glasa u evropskoj bezbjednosti. Sama Berbok je prošla kroz radikalnu transformaciju, ukazuje se u tekstu.
Kada je Rusija izvršila invaziju krajem februara, ona se usprotivila njemačkoj vojnoj pomoći Ukrajini kao stvar principa jer se Njemačka ranije protivila takvoj pomoći konfliktnim regionima.
Međutim, sada Berbok predvodi snage zaduženje za snabdijevanje Ukrajince sredstvima za samoodbranu. Od ranog proljeća poziva na naoružavanje Ukrajine teškim oružjem. Ona je prva istaknuta njemačka političarka koja je priznala da je Njemačka potpuno pogriješila u svom političkom odnosu na Rusiju.
Ono što je nezamislivo bilo prije nekoliko mjeseci (a i danas za mnoge njemačke elite), Berbok kaže:
“Bezbjednost ćemo postići samo bez, ali ne i sa Rusijom Vladimira Putina. Bila je toliko nepokolebljiva da su Rusi vodili kampanje dezinformacija protiv nje. Uzalud, popularnost Berbokove u Njemačkoj i Ukrajini je u porastu.
Finska premijerka Sana Marin nedavno je privukla pažnju kada je upitana o komentarima predsjednika Džoa Bajdena o tome da je Putin „sišao sa autputa“ za okončanje rata.
Njen odgovor je bio nedvosmislen.
„Jedini izlaz iz sukoba je da Rusija napusti teritoriju Ukrajine”. Do ove godine na Finsku se gledalo kao na uglavnom neutralnu članicu Evropske unije. Od ruske invazije, Finci jure ka vratima NATO-a.
Imaju granicu od skoro 140 kilometara milja sa Rusijom i gorko iskustvo sa Sovjetskim Savezom. Perspektiva novog ruskog imperijalizma usredsredila je um na Helsinki. Marin je najmlađa premijerka Finske u istoriji (stupila na dužnost sa 34 godine). Bila je prva u porodici koja je završila fakultet.
Estonskoj premijerki Kaji Kalas nije bilo potrebno školovanje o ruskoj prijetnji. Pet dana prije ruske invazije, Kalas je objasnila kako Putin igra.
On zahtijeva, kako je rekla, maksimum za nešto što nikada nije bilo njegovo, prijeti ultimatumima i eskalira kada ne ide po planu.
Kalas, advokatica po obrazovanju, predstavlja stranku desnog centra. Sovjeti su njenu majku (sa šest mjeseci) i baku deportovali u Sibir. Pod njenim vođstvom, Estonija je po glavi stanovnika dala najveći doprinos vojnoj pomoći Ukrajini.
Amerikanci su dugo omalovažavali “neefikasnost besprekorne i bezube Evropske unije”. Ako bi pitali ljude ko je predsjednik Evropske komisije, prevrtali bi očima, piše Njujork post. Demohrišćanka Ursula fon der Lajen bi to mogla da promijeni.
Kao ministarka odbrane u vladi Angele Merkel djelovala je kao blaga i neuspješna. Ona je 2015. godine branila odbijanje Njemačke da isporuči oružje Ukrajini.
“Isporuke oružja bi ubrzale sukob. Kao prva žena predsjednica Evropske komisije, bila je međutim odlučna.
“Ovo je rat našoj energiji, našoj ekonomiji, našim vrijednostima i rat našoj budućnosti“, kaže ona danas.
Majka sedmoro djece bila je prva koja je posjetila mjesta masakra u Buči i Irpinu – prije Borisa Džonsona i drugih zapadnih lidera. Fon der Lajen su školovali istočni Evropljani.
„Trebalo je da slušamo one koji poznaju Putina”.
Maja Sandu, 50-godišnja predsjednica Moldavije, ostaje neustrašiva. Ulične demonstracije zbog cijena energije izazvane ruskom agitacijom prijete da destabilizuju najsiromašniju evropsku zemlju.
Pod njenim vođstvom, Moldavija je prihvatila veliki broj izbjeglica i ostala čvrsto na prozapadnom kursu. Uprkos tome što praktično nema oružanih snaga i 100 odsto zavisi od ruskog gasa.
Rusija dijelom zauzima Moldaviju, u oblasti koja se zove Pridnjestrovlje. Sandu kaže: „Nepravedni rat Rusije protiv Ukrajine jasno nam pokazuje cijenu slobode”.
Sandu se kandidovala za reformsku i antikorupcijsku platformu i pobijedila uprkos žestokim ruskim kampanjama dezinformacija protiv nje.
Njen uticaj, kažu, prevazilazi Moldaviju.
Među ostalim ženama koje pokazuju čvrstinu prema Rusiji su i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola sa Malte, britanska premijerka Liz Tras, predsjednica Slovačke Suzana Čaputova i italijanska premijerka Đorđa Meloni.
