Obraćajujuće se u Sarajevu, Šmit je izjavio da se obustava odnosi na novac iz budžeta na svim nivoima u BiH , ističući da antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što prestane.
"Sva sredstva za ove dvije strake, na svim nivoima vlasti, biće obustavljena i preusmjerena na poseban račun u Centralnoj banci BiH. Ovom odlukom podržavaju se napori institucija BiH da se suprotstave trenutnim flagrantnim napadima vladajuće koalicije RS, predvođene SNSD-om i Ujedinjenom Srpskom, na temeljne principe Dejtonskog sporazuma i ustavno-pravni poredak BiH", kazao je Šmit.
Šmit se obratio dan nakon što pripadnicima Države agencije za istrage i zaštitu (SIPA) policijaci MUP-a RS nisu dopustili ulazak u zgradu Administrativnog centra u Istočnom Sarajevu, u vrijeme sastanka predsjednika RS i lidera SNSD-a sa predstavnicima Grada Istočno Sarajevo.
Iz SIPA-e su potvrdili za RSE kako su pripadnici te agencije željeli postupiti po nalogu Suda BiH, te da nije došlo do upotrebe sile.
43Dodik je, sa predsjednikom Skupštine i Vlade RS-a, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, osumnjičen za napad na ustavni poredak, u istrazi koju od kraja prošle godine sprovodi Tužilaštvo BiH.
Za njima je u martu raspisana centralna potjernica, jer se nisu odazvali pozivu na saslušanje. To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih privede, što do danas nije učinjeno i oni redovno obavljaju dužnosti.
Takođe, Dodik je krajem februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH ima ovlasti, koje je potvrdio i Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, da nameće zakone i smjenjuje zvanilnike.
Izmijenio je i Krivični zakon BiH i uveo da su njegove odluke obavezujuće.
Šmit je poništio i zakone RS-a kojima se pokušalo spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a, koji su ranije poništavali zakone entitetskog parlamenta poput onog o knjiženju državne imovine na entitet ili zakona o praznicima.
Dan nakon izricanja prvostepene presude Dodiku, Narodna skupština RS-a usvojila je 27. feburara neustavni zakon o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
Vlast RS-a tvrdi da ne odustaje od ovog zakona, iako je Ustavni sud BiH 7. marta privremeno zaustavio njegovu primjenu.
Narodna skupština RS-a je sredinom marta usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definisati taj entitet kao "državu srpskog naroda", dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.
Zbog djelovanja koji su ocijenjeni kao prijetnja ustavnom poretku BiH, Njemačka i Austrija su početkom aprila uvele sankcije, odnosno zabranu ulaska u te dvije zemlje za Dodika, Viškovića i Stevandića.
Sa članovima svoje porodice, te ključnim političkim saradnicima, Dodik se već nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a sankcije je uvela i Velika Britanija.
