"Prilikom rekonstrukcije trga mi smo znali, preko arhivskih fotografija i starih snimaka, da je tu postojala džamija koja je imala svoje dvorište i medresa koja je također imala svoje dvorište, naravno bio je tu šadrvan koji je služio kao neka vrsta abdesthane i tu je, naravno, morala biti dovedena voda. Prilikom aktuelnih radova, pojavile su se te cijevi, tzv. čunkovi, odnosno keramičke cijevi sa kojima je ta voda vjerovatno sa viših kota u blizini grada dovedena tu. Tako da su ljudi ovdje već imali u 18. vijeku vodu pored Džafer begove džamije", ispričao je Adi Džemidžić, kustos Zavičajnog muzeja u Goraždu, za Klix.ba.
On dodaje da se na cijevima može vidjeti da su veoma precizne izrade, da su bili vezani krečnom masom koja je između povezivala muški i ženski dio cijevi te da, vjerovatno, njih ovdje ima i više, međutim da su ostale u temeljima ovih novih, modernih zgrada.
"I ova pozicija gdje su sada pronađeni je neka sekundarna pozicija jer i ranije je prekopavanje ovaj dio ovdje, vjerovatno 50-tih godina kada se radila kanalizaciona mreža grada Goražda tako da ne možemo jasno odrediti put tog vodovoda", kazao je.
Džemidžić ističe da će cijevi biti dislocirane i sačuvane od zaborava te da su ostaci keramičkog vodovoda odlični primjerci koji će posjetiocima Zavičajnog muzeja pokazati kako je izgledao vodovod s kraja 18. vijeka u ovom gradu.
Podsjeća da su i na području Deševe nedavno pronašli ostatke vodovoda slične izrade. Džemidžić ističe da je dobro što su tokom rekonstrukcije trga izvođači radova odmah obavijestili o pronalasku, ali i da je neophodno revidirati ovu oblast.
"U modernim, uređenim zemljama svako gradilište ili izgradnja novog objekta zahtjeva od investitora da urade manja arheološka istraživanja ili geoprospekciju terena i snimanje gdje bi se mogle prikupiti osnovne informacije. To je način kako bi se moglo brzo djelovati da se zaštiti lokalitet, ako je u pitanju veći lokalitet, eventualno ono što je pokretnog materijala da se izvadi i da se izmjesti u muzej i obradi tako da mislim da bi u budućnosti trebali raditi na zakonskoj legislativi i na neki način investitora i izvođača obavezati da se nekim minimalnim sredstvima pristupi arheološkom istraživanju prije svake gradnje", kaže Džemidžić.
Pretpostavlja se da je Džafer-begova džamija izgrađena u 18. vijeku. Medresa Džafer-bega Sijerčića sagrađena je uz džamiju, nije poznato kada, ali postoji zapis da je s radom počela 1888. godine.
