Crna Gora nema niti ažuriran, niti tačan birački spisak u susret predsjedničkim izborima koji su zakazani za 19. mart, pokazuje analiza Pobjede koju objavljujemo dijelom i na osnovu podataka Centra za monitoring i Centra za demokratsku tranziciju.
U biračkom spisku Crne Gore 17. januara bilo je, prema podacima MUP-a, 543.175 birača, što je za preko tri hiljade više nego na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, kada ih je bilo 540.026. Imajući u vidu da u Crnoj Gori zvanično, prema podacima Monstata, ima 618 hiljada stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto.
Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan niti ažuran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto.
RAST NAKON REFERENDUMA
To se posebno odnosi na birački spisak u Crnoj Gori nakon 2006. godine i obnove državnosti, kada je do 2023. godine porast biračkog tijela u odnosu na stanovništvo s biračkim pravom bio gotovo 13 odsto.
Na referendumu 2006. godine bilo je upisano 484.718 birača, a sada ih ima 543.175 što znači da je broj birača za 17 godina porastao za čak 60 hiljada. Taj podatak je zapanjujući imajući u vidu da je, prema podacima Monstata, državu
u posljednjih 25 godina napustilo čak 140.000 građana, od toga većina u posljednjih 17 godina.
Kao rezultat ovog porasta broja birača imamo pojedine opštine sa većim brojem birača nego stanovnika, njih pet, dok većina ostalih opština ima između 85 i 100 odsto biračkog tijela u odnosu na broj stanovnika što navodi na zaključak da birački spiskovi ne predstavljaju stvarnu sliku biračkog tijela Crne Gore.
NESRAZMJERA
Ta nesrazmjera je i dokaz o postojanju duplih birača, odnosno onih birača koji su, osim u birački spisak Crne Gore, upisani i u birački spisak neke države regiona, konkretno Srbije ili Bosne i Hercegovine.
CEMI je prvi otkrio postojanje duplih birača u biračkom spisku Herceg Novog i Nikšića uoči lokalnih izbora u tom gradu 2021. godine na nivou 10 odsto, ali je angažman te NVO i državnih organa potpuno stao nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova, pozivajući se na mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, obustavilo rad na otkrivanju nezakonito upisanih birača.
Procjene CEMI-ja su da duplih birača, potencijalno, samo u Srbiji ima od 50 hiljada do čak 80 hiljada. Taj broj u BiH, entitetu Republika Srpska, znatno je manji, ali doseže i do nekoliko hiljada. Prema saznanjima Pobjede, MUP raspolaže konkretnim dokazima o postojanju najmanje 3.500 dvostruko upisanih birača, ali MUP Srbije nije pozitivno odgovorio na zahtjeve za provjeru tih lica.
Očito je: vlast Aleksandra Vučića ne želi da ispusti iz ruku jedan od instrumenata uticaja na politička dešavanja u Crnoj Gori. Postojanje duplih birača u Srbiji, koji glasaju u Crnoj Gori, snažno favorizuje ostatke nekadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, što uključuje DF, SNP, Ujedinjenu Crnu Goru, Pravu Crnu Goru, ali i donekle i Pokret „Evropu sad“.
Srbija i Bosna i Hercegovina su, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, odbile da sarađuju sa Crnom Gorom kada je u pitanju taj problem, dok crnogorski MUP – koji je nadležan za kontrolu biračkog spiska – ne pokazuje namjeru da riješi taj gorući problem, pozivajući se na kontroverzno uputstvo Agencije za zaštitu ličnih podataka?!
Postojanjem desetina hiljada birača koji imaju dvojno prebivalište dovedena je u pitanje i regularnost prošlih lokalnih izbora kao i predstojećih predsjedničkih izbora.
PARTIJE NEZAINTERESOVANE
Da birački spisak nije ažuran i tačan, ukazuje i analiza CDT koji je upro prstom u partije koje nijesu protekle dvije i po godine pokazale interesovanje da se taj problem riješi. Nažalost, takva inicijativa nije došla ni iz suverenističkih partija.
U analizi CDT-a navodi se da „problem nije u samom biračkom spisku već u neažurnom registru prebivališta građana Crne Gore, odnosno u legislativi koja reguliše ovu problematiku“.
"Ova neažurnost se reflektuje na birački spisak na dva načina: prvo, značajan broj građana nije ispunio svoju obavezu i nije prijavljivao promjenu prebivališta, odnosno nije prijavljen na stvarnoj adresi na kojoj živi. Budući da je adresa prebivališta osnova za određivanje biračkog mjesta, često se dešavalo da biračko mjesto bude kilometrima daleko od stvarnog prebivališta što izaziva konfuzije i probleme u toku izbornog dana.
Drugi, i mnogo veći problem je to što postoji nepoznat broj lica koja nijesu odjavila prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo na duže vrijeme, te da su glasali na izborima iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta. Budući da samo oni državljani koji 24 mjeseca imaju prebivalište u Crnoj Gori mogu glasati na izborima, ova neažurnost države i građana ostavlja mogućnost za značajne zloupotrebe. Nijesu rijetki slučajevi da se djelovi dijaspore, koji inače ne žive u Crnoj Gori i suštinski ne ispunjavaju rezidencijalni uslov, masovno organizuju i dolaze da glasaju", navodi se u analizi CDT-a.
Neažuran registar prebivališta je doveo do toga da je moguće izigrati ustavnu odredbu o potrebnom rezidencijalnom uslovu za glasanje od 24 mjeseca.
Ovim se, zapravo, želi na mala vrata, mimo izvorne intencije ustavopisca, omogućiti da u Crnoj Gori na izborima glasa dijaspora. Dakle, onim državljanima koji imaju riješen status u drugim državama uključujući i biračko pravo, Ustav očekivano i pravedno oduzima pravo glasa.
Posebno osjetljivo je pitanje dijela naše dijaspore koja nema jasan pravni status u zemljama u kojima stvarno žive i rade, odnosno u tim zemljama nemaju biračko pravo. U ovim slučajevima provjera prebivališta mora biti urađena sa posebnom pažnjom kako se ne bi moglo desiti da jedan dio naših državljana bude uskraćen za biračko pravo, a da ga nema u drugoj zemlji.
U Ustavu je propisan uslov prebivališta od 24 mjeseca za ostvarenje prava glasa u našoj zemlji, što znači da je namjera bila da oni građani/ke koji zaista žive i vežu svoju sudbinu za Crnu Goru, o njoj mogu i da odlučuju.
"Međutim, ova ustavna intencija nije pretočena u adekvatan zakonski okvir, pa je građanima ostavljeno da slobodno odluče da li će odjavljivati prebivalište. Kako bi se riješio ovaj problem potrebno je značajno poboljšati legislativu, a onda sprovesti opsežnu terensku kontrolu i razmotriti svaki pojedinačan slučaj, kako bi država „pronašla“ svoje državljane i utvrdila ko od njih jednovremeno ostvaruje biračko pravo i u zemlji u kojoj boravi i u Crnoj Gori", navodi se u analizi CDT-a.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju za 2022. godinu konstatovala da nije postignut nikakav napredak kad je u pitanju izborna reforma. Posebno je sporno pitanje duplih birača.
"Nema sveobuhvatne revizije za povećanje povjerenja javnosti u birački spisak, na primjer kroz sprovođenje terenskih testova. Potrebno je da nadležni organi temeljno istraže prethodne tvrdnje o dvostruko registrovanim glasačima u jednoj ili više zemalja regiona", navodi se u Izvještaju Evropske komisije za 2022. godinu.
Dupli birači ,,harali“ na lokalnim izborima
Da je situacija sa duplim biračima alarmantna, svjedoče i informacije sa terena sa posljednjih lokalnih izbora 23. oktobra prošle godine koji govore o ulascima velikog broja birača sa teritorije Srbije na prelazu Dobrakovo na dan izbora. Njih su, prema podacima M portala, sa biračkim spiskovima dočekivali popovi Srpske pravoslavne crkve i slali na odgovarajuća odredišta.
Analize izbora u Podgorici pokazuju i nagli priliv birača sa strane u periodu od 18 do 19 časova, što je, kako mnogi analitičari ocjenjuju, posljedica organizovanog dovođenja ,,duplih birača“ kojima su troškove putovanja platile stranke stare parlamentarne većine.
