Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava komentarisala je reakciju predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, na uvođenje zabrane negiranja genocida i ostalih ratnih zločina u BiH.
Javna reakcija Aleksandra Vučića, koji inače ne priznaje srebrenički genocid, bila je samo u nekoliko navrata i to bitno drugačija, odnosno umjerenija od ostalih državnih zvaničnika. Naime, on je 24. jula na televiziji Pink rekao da „nametnute odluke nikada nikome nijesu donijele dobro, donijele su samo podjele“.
Tom prilikom je istakao i da je važno da se prvo ukaže pijetet prema srebreničkim žrtvama i da se sa Bošnjacima grade prijateljski i bratski odnosi. „Neki pripadnici naših naroda pravili su stvari kojima ne možemo da se ponosimo“, dodao je.
Tri dana kasnije, Vučić je najavio da će uskoro izaći sa predlogom kako da Srbija vodi dijalog sa Bošnjacima.
“Vučić nije reagovao na kaznene mjere za negiranje genocida na način na koji su reagovali njegovi eksponenti, poput Aleksandra Vulina. Kao što je i inače slučaj, Vučić je izabrao da isturi druge da reaguju oštro. Srbija polako gubi pozicije koje je dosta dugo imala kada je riječ o zapadnoj međunarodnoj zajednici, jer Vučić više nije u prilici da diktira bilo kakve uslove bilo kome pa ni tome kako će izgledati dijalog sa Bošnjacima. Preduslov za tako nešto bi bilo priznanje genocida. Tu najavu Vučića da će izaći sa platformom za dijalog sa
Bošnjacima trebalo bi posmatrati u skladu sa činjenicom da on više nije u prilici da diktira uslove“, ocjenjuje Sonja Biserko.
Važno je da taj dijalog krene. Smatra ona, ali isto tako je važno, kako kaže, objasniti zašto su muslimani bili targetirani na način na koji jesu.
“Zašto je genocid izveden? Retorika protiv muslimana još uvijek opstaje, u raznim krugovima, akademskim, prije svega. Oni još uvijek žive na tezi o muslimanima kao remetilačkom faktoru. Srbija je cijelih 26 godina smatrala da može da prođe sa tim, da je to samo jedna mantra, genocid u Srebrenici, ali to se sada uozbiljilo, jer novi visoki predstavnik u BiH najavljuje jedan ozbiljniji pristup. Očigledno je da je zapadna zajednica konsolidovala svoj stav u vezi sa genocidom u Sreberenici. Valentin Incko dugo nije imao njihovu podršku za ovako nešto što je učinio pred kraj mandata”, ističe sagovornica Danasa.
Prema njenim riječima, američka administracija, zajedno sa EU, najavljuje drugačiju politiku, mnogo angažovaniju i sa idejom da se završi nezavršeni posao na Balkanu.
