Peković je, kako je konstatovano u sudnici, uredno obaviješten za ročišta 23. januara i 29. februara ove godine, ali nije došao. Sljedeće je zakazano za 18. april.
On je ključni svjedok, jer je bio na trgu kada se grupa prosrpskih i proruskih ekstremista pojavila iz Manastirske ulice, nakon što im je policija dozvolila da prođu. Pregovarao je sa ekstremistima i molio ih da se povuku, ali uzalud. Oni su pokušali da probiju policijski kordon i uđu na trg.
I tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić iskazao je nezadovoljstvo postupanjem policije, uz ocjenu da su odgovorni za haos koji je nastao.
Prema javnosti dostupnim podacima za događaje u Nikšiću, međutim, niko od policijskih funkcionera nije snosio bilo kakvu odgovornost.
Sa „tvrdošanima“ na antifašiste
Proslavu dva velika državna praznika Crne Gore 13. jula 2022. godine u Nikšiću je organizovala Nevladina organizacija Forum slobodnih građana „Luča“. Na sve načine, prethodno je nikšićka vlast, koja ne baštini antifašističke vrijednosti, nego je ponikla na povampirenoj četničkoj ideologiji oličenoj u pokretu koji je blisko sarađivao sa nacistima, pokušala da opstruira manifestaciju, ali nijesu uspjeli.
Kada je plan lokalnih vlasti propao, da su u gradu heroju poljuljane antifašističke vrijednosti pobrinula se da pokaže organizacija koja radi pod okriljem Crkve Srbije – „Tvrdoš“. Najavili su „kontraskup“, takozvane auto-litije.
Pod do danas neutvrđenim okolnostima jake policijske snage koje su obezbjeđivale svečanost na Trgu slobode, tako što su prilaze blokirali u svim ulicama, ipak su omogućile „tvrdošanima“ i njihovim pristalicama da Manastirskom ulicom dođu do trga, gdje su pokušali da se sukobe sa građankama i građanima koji su slavili Dan državnosti i Dan antifašističkog ustanka.
Policija je napravila kordon, ali je silu usmjerila ne na nasilnike koji su došli da izazivaju sukob, već kako bi njih bezbjedno evakuisala, suzavcem su zasuli ljude koji su se zatekli na Trgu slobode i u okolnim kafićima i restoranima?!
Policijska sila počela je bez najave, a u metežu koji je uslijedio našla se i psihološkinja Ranka Božović koja se iz kafića u kojem je sjedjela sa prijateljima zaputila do trafike da kupi cigarete.
Dok je prolazila trgom, iznenada je nastao haos. Pokušala je da se skloni u Ulicu Novaka Ramova kada je osjetila, kako navodi u tužbi, „jak, silovit i užaren udar u predjelu lijeve potkoljenice, koji je došao od udara, u tom momentu njoj nepoznatog, vrelog i silovitog predmeta“. Ispostavilo se da je pogodila patrona suzavca koji je policija ispaljivala.
Od siline udara pala je na koljena, pokušavajući da se dočeka rukama. Osjetila je jak bol u predjelu desne podlaktice, a na afalt je pala čelom i lijevim ramenom.
Povrede i poniženje
U polusvjesnom stanju, teško povrijeđena, sa jakim bolovima koje je trpjela, gušeći se od suzavca kojim je policija zasipala trg nije mogla da ustane. Sjeća se da je čula glasove ljudi koji su pritrčali da joj pomognu, kada je ponovo osjetila snažan udar u tijelo, ispostavilo se da je tada preko nje pao mladić koji je pokušavao da joj pomogne i da je podigne... Nepoznati mladići uspjeli su da je iznesu do obližnjeg kafića, a do tada se i ona pribrala. Rekla im je da je tu ostave i da može sama. Da je čekaju prijatelji u obližnjem lokalu...
Slomljena ruka, nagnječena rebra, modrice, strah i poniženje samo su neke od posljedica koje je Ranka Božović pretrpjela zbog neprofesionalnog postupanja policije 13. jula 2022. godine.
Ljekari su konstatovali da ima kontuziju grudnog koša, sa sindromom bolnih leđa, te „da je vidljiva fraktura jednog od donjih rebara lijevo“.
Božović je nakon incidenta zatražila i pomoć psihijatra, kako bi sanirala posljedice stresa i bola koji je doživjela.
U tužbi se konstatuje da je, a što potvrđuje i medicinska dokumentacija, „pretrpjela teške povrede, kako fizičke, tako i psihičke“.
Do danas nije dobila odgovor ko je od komandanata policije i po čijem nalogu izazvao haos toga dana u Nikšiću.
Odlučila je da pravdu zatraži na sudu zbog neadekvatne i pretjerane policijske sile. Zastupa je advokatica Ana Đukanović.
U tužbi se ističe da Božović ničim nije doprinijela da se nađe u situaciji da joj život bude ugrožen – „nije bila učesnik nijedne grupe koja je izazvala sukob, koji je prerastao u opštu tuču“, „niti se našla na mjestu koje je bilo zabranjeno za kretanje građana, niti je bila upozorena da se ne kreće na tom mjestu, niti je ičim mogla naslutiti ili znati da će joj već sljedećeg trenutka biti ugrožen život, a što se dogodilo“.
- Tužilja je pretrpjela i duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, jer njena ruka nema funkciju koju je imala prije povređivanja, što njen život čini otežanim, zbog čega je ugrožena i u svakodnevnom funkcionisanju – naglašava se u tužbi.
Propusti policije
U tužbenom aktu istaknut je i sastanak direktora NVO „Luča“ Nebojše Mrvaljevića sa načelnikom nikšićke policije Dragoljubom Pekovićem, dva dana prije manifestacije, 11. jula, upravo kako bi dobio garancije da će policija onemogućiti bilo kakav kontakt „tvrdošana“ sa građankama i građanima na trgu. Naglašava se da je od Pekovića dobio „čvrsta uvjeravanja da će policija spriječiti svaku mogućnost kontakta“ i da će biti zatvoreni svi prilazi Trgu slobode, na počecima ulica, koje završavaju prema irgu i Njegoševoj ulici“.
- Procjena najvećeg stepena rizika od strane načelnika odnosila se na period nakon razlaza građana sa trga – piše u tužbi.
Peković, kako se ispostavilo, nije poštovao dogovor.
- Ovakva okupljanja i masovna tuča je posljedica isključivo propusta tužene, jer je prekršeno osnovno pravilo da se nipošto ne smije dozvoliti kontakt protivnih strana. U Crnoj Gori je do tada održano na stotine javnih okupljanja u kojima Uprava policije nikada nije imala takav propust, niti je ikada dozvoljen kontakt između suprotstavljenih demonstranata – piše u tužbi.
Ukazuje se i na obraćanje tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića koji je saopštio da policija nije adekvatno postupila i da je uzrokovala bezbjednosni haos i anarhiju, a posebno je istakao da su izostale pripremne i operativne aktivnosti i planske postavke službe, kako bi se na preventivan način spriječili incidenti i narušavanje javnog reda i mira.
U tužbi se precizira da je država odgovorna jer su Božović 13. jula 2022. godine u Nikšiću, na javnom mjestu, ugrožena prava ličnosti - pravo na dostojanstvo, pravo na fizički integritet, pravo na psihički integritet.
Praksa Evropskog suda
U tužbenom aktu se posebno ukazuje na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prije svega na član 3 Evropske konvencije koji se odnosi na zabranu mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
Ističe se slučaj Irska protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odluka od 18. januara 1978, predstavka br. 5310/71) u kojem je ovaj sud ustanovio da se nečovječnim postupanjem ili kažnjavanjem smatra postupanje koje izaziva stvarne tjelesne povrede ili intenzivnu fizičku ili duševnu patnju. Ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, zlostavljanje koje unižava osobu, kako se navodi u ovoj presudi, ukazuje na „nedostatak poštovanja prema njoj ili umanjuje njeno ljudsko dostojanstvo ili izaziva osjećaj straha, duševne patnje ili inferiornosti, sposobno da slomi pojedinčev moral ili fizički otpor i prouzrokuje dovoljno ozbiljnu fizičku ili duševnu patnju“.
U tužbi je ukazano i na slučaj Abdulaha Jaše i drugih protiv Turske (predstavka br. 44827/08, presuda od 16. juna 2013. godine). Tokom demonstracija 29. marta 2006. godine, tada trinaestogodišnji dječak, našao se na mjestu nezakonitih demonstracija u Dijarbakiru na putu prema kući svoje tetke i tom prilikom je povrijeđen direktno u nos granatom suzavca koju je policija ispalila. Dvije osobe tada su ubijene granatom suzavca.
Evropski sud je zaključio da se ovaj slučaj ne tiče samo upotrebe suzavca, već ispaljivanja granata suzavca na demonstrante, što stvara rizik od nanošenja ozbiljnih povreda ili čak gubitka života, ukoliko se bacač granata koristi nepropisno.
- ...Sud je zaključio da je policijska akcija nespojiva sa stepenom zaštite fizičkog integriteta pojedinaca koji je neophodan u savremenim demokratskim društvima u Evropi – navodi se u presudi.
Ukazano je i na presudu u predmetu Sindikat radnika prosvjete i nauke i drugi protiv Turske (predstavka br. 20347/07, presuda od 5. jula 2016) u slučaju demonstracija u Ankari radi prava na besplatno i kvalitetno obrazovanje. Sud je donio odluku da je došlo do povrede člana 3 Konvencije, uz ocjenu da je upotreba sile bila prekomjerna i neopravdana i da je dovela do povreda koje su podnosiocima predstavke nesumnjivo prouzrokovale patnju takve prirode da je to predstavljalo nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Proces u slučaju Ranke Božović biće nastavljen 18. aprila kada bi, konačno, trebalo da svjedoči i bivši šef nikšićke policije Dragoljub Peković i objasni zašto je policija dozvolila „tvrdošanima“ i njihovim pristalicama da dođu do trga, a onda pribjegla nasilnoj akciji u kojoj je ova Nikšićanka teško povrijeđena, a posljedice trpi i danas.
