Da bi se ispoštovao princip srazmjerne zastupljenosti manjina u državnim institucijama, jedini način je da se kandidat pita za nacionalnost, kaže ombudsman, ali i dodaje da kandidat nije dužan da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Nacionalna i etnička pripadnost kandidata za sudije Ustavnog suda Crne Gore su kategorije koje se razmatraju tokom javnog intervjua u Skupštini Crne Gore. Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić je na početku saslušanja kazala da će biti razmotren i aspekt nacionalnog opredjeljenja.
"Ja ću svakom kandidatu, koji se o tome ne izjasni, postaviti pitanje kojem narodu pripada i koje je nacionalnosti. Kandidat može da se izjasni, a može da izabere da se ne izjasni", poručila je Kordić u parlamentu.
Bjeković za Radio slobodna Evropa navodi da je važno da kandidat nije dužan da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
"Da bi se ispoštovao princip srazmjerne zastupljenosti manjina u državnim institucijama, jedini način je da se kandidat pita za nacionalnost. I ne postoji način da se neko prisili da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti", navodi Bjeković.
Bjeković navodi da bi javno ispitivanje kandidata o njihovoj nacionalnosti moglo biti prenaglašeno.
On ukazuje da nacionalni identitet ne smije biti dominantniji u odnosu na druge profesionalne reference kandidata.
"U situaciji kada imate kandidate približno istog kvaliteta, onda se poštuje Ustavni princip zastupljenosti manjina. Ali, ako se izbor izvrši bez neophodnih stručnih referenci, a samo na bazi činjenice da kandidat dolazi iz reda manjinskog naroda, onda bi to bilo loše i za Ustavni sud a i za državu u cjelini", kaže Bjeković.
Princip odgovarajuće zastupljenosti manje brojnih naroda, važi za sve organe vlasti uključujući državnu i lokalnu samoupravu, sudove i sve druge insitucije.
Saslušanjem 26 kandidata za sudije Ustavnog suda, Skupština pokušava da odblokira rad najviše sudske institucije u Crnoj Gori.
