Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je reagovao na navode koalcije "Za budućnost Šavnika" i njihovu tvrdnju da "Bjeković zastupa tezu da je zadatak države da štiti učinioce krivičnih djela".
"Rijetke su prilike kada se kao starješina institucije koja je Ustavom predviđena kao organ zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori bavim saopštenjima političkih subjekata, jer smatram da je to prostor koji trebaju i moraju zauzimati oni koji su se na taj način opredijelili da učestvuju u stranačkim aktivnostima sa ciljem postizanja političkih ciljeva . To je samo po sebi nesvojstveno ombudsmanskim institucijama. Međutim, imajući u vidu teške kvalifikacije iznešene u pomenutom tekstu, a prije svega navode o odgovornosti institucije za rješavanje određenih pitanja koja nisu u našoj nadležnosti, neophodno je uputiti pojašnjenje i reagovanje", navodi Bjeković.
Ističe da izborna volja je opredjeljenje birača da svoje povjerenje daju onom političkom subjektu za kojega nalaze da će najbolje zadovoljiti njihove interese.
"Međutim, da se ne brani samo izborna volja, već mnogo više od toga, svjdoči cijeli tekst pomenutog saopštenja, iz čega se može izvući zaključak da autori saopštenja nemaju problema sa izjavom Ombudsmana, već sa svojim shvatanjem onoga što čini javni, odnosno društveni interes koji je iznad svake izborne volje. To su na pragu “zimskog” i svakog drugog našeg “sna” (kako je ukazano u saopštenju) principi vladavine prava i ljudskih prava izraženi kroz ustavne, međunarodne i zakonske norme, a ne pojedinačnu ili grupnu samovolju kojom će se zamijeniti Ustav i zakoni u ocjeni onoga što je zakonito, a šta nije u ovoj državi. Ako je to taj san o kome pričate, bojim se da se on svuda na svijetu naziva imenima - anarhije i samovlašća. Čak i u takvom snu, ili bolje rečeno košmaru, Zaštitniku nije promaklo da građani pokušavaju da "ostvare biračko pravo", već da su pojedinci, zvali se oni odbor ili imenom i prezimenom identifikovane osobe, za sebe rezervisali pravo da oni presuđuju ko ima, a ko nema pravo da bira", kazao je Bjeković.
Niti u jednom trenutku, kako kaže Bjeković, Zaštitnik nije dovodio u pitanje "vaše pravo da sumnjate u zakonitost izbornih radnji i onoga što je tome prethodilo".
"Međutim, potrebno je da otklonimo osnovnu dilemu kojom ste pokušali imputirati Zaštitniku nedostojnu ulogu: ne štiti Zaštitnik počinioce krivičnih djela, niti to objektivno može činiti, a vi budite slobodni da nam se obratite, kao i svi drugi građani Crne Gore, ako su oni koji su nanijeli povrede članu biračkog odbora bili privilegovani i nisu procesuirani. Moram podsjetiti da su se tokom pojedinih lokalnih izbora javljale sumnje u izborne zloupotrebe, kojom prilikom su navodno glasali i oni koji na to nijesu imali pravo. Naravno da nije bilo intervencije Zaštitnika, jer se nije desilo ono što se desilo u Šavniku: niko tim ljudima nije silom zabranjivao da glasaju (ili mi tu informaciju nismo imali) niti je otvoreno onemogućavao glasanje, na način kako se to činilo kada je Zaštitnik reagovao u slučaju Šavnika", istakao je Bjeković.
U uslovima, kako kaže, više nego očigledne opstrukcije glasanja, Zaštitnik je dobio pitanje novinara, a to je nešto što traži jasan i konkretan odgovor.
"Isto tako moram pomenuti da ste očigledno propustili važan dio izjava koje sam dao u prethodnom periodu: niko ne može biti pošteđen odgovornosti za bilo koji delikt u vezi sa ostvarivanjem biračkog prava ili njegove zloupotrebe, ali u zakonom predviđenoj proceduri, na zakonit način i od strane nadležnog organa. U svakom slučaju Zaštitnik će znati kome i kako da adresira svoje preporuke, jer je upravo to dokaz i formalna potvrda poštovanja Ustavnosti i zakonitosti. I prilično je osjetljiv ukoliko neko pokuša da nam naređuje ili nalaže... provjerite prije nego drugi put ustvrdite tako nešto", navodi Bjeković.
Nažalost, čini se, kako kaže, da je ovo još jedan od pokušaja da se jedna od rijetkih institucija koja u ovom trenutku u Crnoj Gori djeluje u punom kapacitetu i uz priličnu podršku građana i međunarodne zajednice (bar tako govore izvještaji) uvuče u blato svih naših podjela.
"Konačno, ako je sve tako kako ste predstavili u svom saopštenju, vi nemate problem sa Zaštitnikom i njegovom porukom nego sa nekim drugim institucijama koje možda ne funkcionišu u punom kapacitetu i/ili ne rade svoj posao. Ne zaboravite da nije na Zaštitniku to što još nemamo institucije i političku volju da riješimo brojna sporna pitanja u društvu.
Sa manjim ili većim opstrukcijama loše stvari se dešavaju, a mi ćemo se potruditi da reagujemo uvijek kada je to u domenu našeg mandata. Jedna vaša sintagma je posebno značajna sa stanovišta poimanja ljudskih prava. Kažete da je institucija ili sam Zaštitnik ujedno i "zaštitnik prava i ovakvih lica"...eto za početak da shvatimo osnovnu stvar: da je Zaštitnik stvarno u funkciji zaštite ljudskih prava i "ovakvih" i svih drugih lica. Čisto da ne zbunjujemo javnost i da znaju da tome u stvari i služi Zaštitnik u svakoj državi, regiji, gradu, da štiti ljudska prava i slobode svih građana, a ne da presuđuje ko je kriv, a ko nije", zaključio je Bjeković.
