Njih dvoje su za nekoliko dana spakovali kofere i krenuli ka Crnoj Gori, maloj balkanskoj državi koja je postala utočište hiljadama Rusa koji bježe od sankcija, vojnog roka ili političkog ugnjetavanja.
"Nije bilo moguće da ostanemo u Rusiji dok je tamo ova vlast, jer je sve što se dešava nespojivo sa našim stavovima", istakla je Zaslavska.
Nastanili su se u Lastvi Grbaljskoj, selu nadomak Jadranskog mora, gdje se živi mirno, a klima je prijatna. Preživljavaju od svojih penzija.
Još jedan Rus koji je od početka invazije Crnu Goru učinio svojim stalnim domom je Marat Gelman, istaknuti galerista i otvoreni kritičar predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Prošlog decembra Kremlj ga je stavio na listu "stranih agenata" koji moraju da se registruju i prijave bilo kakvo finansiranje ili donacije iz inostranstva - od tada se više nije vratio kući.
Crna Gora, dom za samo oko 620.000 ljudi, nekada je imala bliske veze sa Rusijom, ali su se one pogoršale zbog odluke Crne Gore da pristupi NATO-u uprkos upozorenjima Putina da će njeno pristupanje zapadnom savezu dovesti do "odmazdi".
Crna Gora je 2016. optužila ruske obavještajne službenike i srpske nacionaliste za pokušaj rušenja njenog prozapadnog rukovodstva, što je Moskva odbacila kao apsurdno.
Zemlja je ipak ostala popularna destinacija za Ruse, koji mogu da uđu u Crnu Goru bez vize i ostanu 30 dana prije nego što im zatreba boravišna dozvola.
Prema Vladinim podacima, Rusi poseduju oko 19.000 nekretnina u Crnoj Gori, gdje su ruske investicije iznosile više od četvrtine njenog BDP-a u 2019.
Gelman je otkrio da su među Rusima koji traže utočište u Crnoj Gori bili i bogati poslovni ljudi i njihove porodice, kao i mladi ruski vojnici koji su bježali od vojnog roka kako ne bi bili raspoređeni u borbe u Ukrajini.
"Roditelji... koriste posljednji novac da svojoj djeci kupe karte za Crnu Goru i ovdje im iznajmljuju (smještaj) da ne bi završili u ratu", istakao je Gelman.
Kompanije se useljavaju
I preduzeća se sele u Crnu Goru, koja je u procesu članstva u Evropskoj uniji.
U aprilu se zemlja pridružila sankcijama EU protiv Moskve, uključujući zabranu ruskih avio-prevoznika u svom vazdušnom prostoru, kao i ruskim državnim medijima.
Artec3D, proizvođač 3D skenera sa sjedištem u Luksemburgu, nedavno je preselio svoju istraživačku i razvojnu granu iz Moskve u zgradu sa pogledom na more u mjesto Utjeha.
Vlasnik Artjom Juhin rekao je da je 50 zaposlenih i njihovih porodica prihvatilo ponudu da se presele iz Moskve u Crnu Goru. Njegova kompanija je već tražila novu lokaciju u Evropi, ali rat ih je natjerao da to urade brže.
U međuvremenu, i susjedna Srbija je od invazije primila priliv hiljada Rusa. Prema podacima državne Agencije za privredne registre, samo od 24. februara do 5. maja u Srbiji je registrovano oko 480 individualnih preduzetnika i više od 190 preduzeća iz Rusije.
"Stižu čitave kancelarije, (grupe od) 200 i 300 ljudi", rekao je Mihail Lukjančenko, 45, softverski inženjer i programer iz južnog ruskog grada Rostova na Donu.
Lukjančenko je rekao da je shvatio da je vrijeme da napusti Rusiju kada je sve počelo 24. februara.
"Želim da se vratim kući, želim da živim kod kuće, ali kako se stvari razvijaju, ne mogu sada da živim tamo", naveo je on.
