Dekan Fakulteta za državne i evropske studije smatra da ne postoji ustavna mogućnost za to, jer Ustav iz 2007. godine, a naročito Ustavni zakon za sprovođenje Ustava, ne predviđaju diskontinuitet, kada je riječ o mandatima državnih funkcionera.
- To nije urađeno ni kada je riječ o diskontinuitetu Skupštine, koja je takođe promijenila tri svoja statusna oblika - rekao je Blažić.
Ona je, kako je pojasnio, bila Skupština Republike u državnoj zajednici, pa je postala Ustavotvorna, a ni nakon donošenja Ustava nijesu raspisivani izbori nego je produžila kontinuitet u istom sastavu kao Skupština samostalne Crne Gore.
- Ista je situacija i sa Vladom, znači nije bilo diskontinuiteta ni kod izvršne vlasti. Onda nema diskontinuiteta ni kada je riječ o funkciji predsjednika države - smatra Blažić.
On precizira da se samim tim izvodi zaključak da, s obzirom na to da Ustavni zakon ne predviđa diskontinuitet, naročito u odnosu na mandate organa vlasti, u takvoj pravnoj situaciji ni predsjednik države ne bi mogao treći put da se kandiduje, jer je već iscrpio dva mandata.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je drugačija pravna situacija nego u Srbiji, jer je ustavni zakon te zemlje drugačije riješio to pitanje.
- On je prekinuo kontinuitet tadašnjih mandata organa vlasti, tako da je Boris Tadić mogao da se kandiduje za drugi, odnosno formalno treći predsjednički mandat -pojasnio je Blažić.
Takva rješenja, kako je naveo, nema Ustavni zakon o sprovođenju Ustava Crne Gore.
- Tako da je to ograničavajući faktor, i mislim da je predsjednik države iscrpio svoje mandate i ne bi mogao da se kandiduje treći put - zaključio je on za agenciju MINA.
Foto: pobjeda.me
