Poslanici vladajuće većine potpisali su inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik države Milo Đukanović povrijedio Ustav, svojim prisustvom i, kako ocjenjuju, izjavama vezanim za protest građana na Cetinju protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru.
“Javnosti je poznato da već neko vrijeme neke političke stranke iz koalicione vlasti imaju namjeru da pokrenu postupke odgovornosti predsjednika Crne Gore, pri čemu se pominje više instituta - ”opoziv”, “inicijativa“ i sličnih. Međutim, u ustavno-pravnom smislu, ne postoji institut “opoziva” predsjednika Crne Gore, jer je to institut političke, a ne pravne odgovornosti”, kazao je za Portal Analitika dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.
Ovaj institut, kako pojašnjava on, pripada samo subjektu koji je izabrao državnog funkcionera protiv kojeg se pokreće opoziv.
“A to bi u konkretnom slučaju mogli biti samo birači, jer predsjednik je izabran na neposrednim i tajnim izborima. Dakle, takva opcija nije ustavno-pravno moguća. Takođe, ne postoji ni institut “inicijative” od bilo kojeg subjekta za “razrješenje” predsjednika Crne Gore. Ustavno-pravni sistem Crne Gore jasno propisuje samo “pravnu”, ali ne i “političku” odgovornost predsjednika, što jeste svojevrstan nonsens imajući u vidu da predsjednik crpi legtimitet od građana – birača, a ne Skupštine”, pojašnjava Blažić.
Đorđije BlažićPoslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić, poručio je da inicijativa vladajuće koalicije nema nikakvog pravnog, a ni političkog utemeljenja.
“Prema ovoj inicijativi reklo bi se da su vladajuće partije riješile sve ekonomske i političke probleme u državi i da su u svojoj dokolici, eto, riješili i da pokrenu ovakvu inicijativu. Naravno, sama inicijativa nema nikakvog pravnog, a ni političkog utemeljenja i više liči na dječiju igru "potkazivanja i tužakanja učiteljici". Nijedan od lidera opozicije nema nikakvu političku snagu niti utemeljenje u biračkom tijelu - svjesni su da sve duguju Srbijanskoj pravoslavnoj crkvi, tačnije Beogradskoj patrijaršiji i na ovaj način pokušavaju da im iskažu svoju lojalnost!”, kazao je Sekulić u izjavi za Portal Analitika.
Inicijativa rezultat političke jalovosti stranaka vlasti
Sekulić ističe da inicijativa vladajuće koalicije dolazi kao pokriće za neuspjeh na polju političkog i ekonomskog djelovanja Vlade.
“Ova inicijativa je rezultat političke jalovosti stranaka vlasti koje sa strane posmatraju što Vlada radi i nijesu u prilici da utiču ni na jednu odluku - ni ekonomsku, ni političku”, istakao je Sekulić.
Predrag SekulićČlanom 98 Ustava, podsjeća Blažić, jasno su propisani uslovi prestanka mandata predsjednika Crne Gore i to: istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno spriječen da vrši dužnost predsjednika i razrješenjem.
“Takođe Ustav jasno uređuje institut i postupak “razrješenja” predsjednika Crne Gore kao institut pravne odgovornosti, doduše, pravnički na apsurdan način. U tom pravnom kontekstu predsjednik samo može odgovarati za povredu Ustava”, pojašnjava Blažić.
Postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, ali samo “predlogom” najmanje 25 poslanika.
“Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje. Međutim, odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je javno objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore. Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti samo kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, ističe Blažić.
Predlog za utvrđivanje povrede Ustava koji se upućuje Ustavnom sudu mora biti jasno činjenično i pravno argumentovan, kaže Blažić. Dodaje, predlog mora “jasno ukazivati koje su to činjenice i okolnsti iz kojih se ne može zaključiti da li je predsjednik povrijedio bilo koju odredbu Ustava Crne Gore.
“Pravni nonsens ovakvog ustavnog rješenja je mogućnost da Ustavni sud utvrdi da je predsjednik povrijedio Ustav, a da ga Skupština ne razriješi, čime bi se došlo u apsurdnu situaciju da politička odluka Skupštine obesmišljava ustavno-pravnu odgovornost predsjednika. Nažalost, to nije jedini apsurd našeg ustavno-pravnog sistema, ali je konkretan”, kazao je Blažić.
IlustracijaU slučaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore po bilo kom osnovu, pa i razrješenjem, do izbora novog predsjednika, kao i u slučaju privremene spriječenosti predsjednika da obavlja funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine.
“Svakako da bi razrješenje predsjednika imalo neposrednu pravnu posljedicu raspisivanja novih predsjedničkih izbora s obzirom na okolnost da je predsjednik trenutno negdje oko polovine svog mandata”, pojašnjava Blažić.
Krajem jula 2020. godine Ustavni sud je obavijestio Skupštinu da će u januaru, odnosno februaru, ove godine dvoje sudija steći uslove za starosnu penziju. Tako, nakon penzionisanja sudije Hamdije Šarkinovića i sutkinje Mevlide Muratović, Ustavni sud funkcioniše u okrnjenom sastavu.
“Teško je predvidjeti u ovim okolnostima, i stanju u Ustavnom sudu, vrijeme kada bi ovaj sud trebalo da odluči. Međutim, takav postupak bi trebalo da bude prioritetan, prije svega zbog značaja pravne stvari, a naročito stabilizacije političkog sistema i državih institucija”, poručuje Blažić.
Ustavni sud neće ocjenjivati političko-stranačko djelovanje
Prisustvo Đukanovića na Cetinju, kako pojašnjava Blažić, ne može biti osnov pravne odgovornosti, jer je sloboda mirnog okupljanja građana garantovana Ustavom.
“A da li u djelovanjima predsjednika, u vršenju javne funkcije, ima radnji za koje neko smatra da su neustavne, u smislu da se njima krši Ustav, to podnosioci predloga za razrješenje moraju činjenično i pravno argumentovati. Ustavni sud neće ocjenjivati političko-stranačko djelovanje, već pravne činjenice koje će ukazivati da li je tim radnjama povrijeđena neka odredba Ustava. Drugo je pitanje političkih ocjena koje se mogu nametnuti u Skupštini, nakon eventualne odluke Ustavnog suda o razrješenju predsjednika odnosno ako je Sud ocijenio da je predsjednik povrijedio Ustav”, kazao je Blažić.
Inicijativa za smjenu Đukanovića je, ističe Sekulić, samo “još jedan neuspješni performans i pokušaj da posvađane partije vlasti pokušaju da zavare svoje međusobne odnose, iako je taj jaz, nesporno, svakog dana sve veći”.
“No, neka se oni dogovore sa Vladom, ko je korumpiran i izdajnik, a ko nije. Mi im se u to miješati nećemo. Predsjednik Đukanovic jedini na političkoj sceni Crne Gore ima nesporni politički legitimitet, izabran je od građana Crne Gore na neposrednim izborima. Uz to, ne treba zaboraviti i da je ubjedljivo pobijedio kandidata opozicije”, zaključio je Sekulić.
Podsjetimo, klub poslanika Socijalističke narodne partije podnio je Skupštini predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav. Inicijativu nijesu potpisali svi poslanici vladajuće koalicije - "zeleno svijetlo" nije dala URA.
