- Basta je tada, kao pomoćnik šefa Trećeg odjeljenja, bio uključen u praćenje Ćuruvije. On je direktno dobijao izvještaje o Ćuruviji od tadašnjeg operativca Predraga Gikića (51), koji je bio zadužen za novinara. Basta zna šta se desilo i to bi mogao da otkrije kao svjedok saradnik - kaže izvor beogradskog lista upoznat sa istragom.
Inače, Basta je na saslušanju 31. decembra 1999. rekao da je lično bio „koordinator ad hoc formirane grupe“ juna 1998, koja je u beogradskom DB bila zadužena za analiziranje izvještavanja srpske štampe o događajima na Kosovu. Kao što je poznato, Mirjana Marković je prozivala javno Ćuruviju, a privatno mu prijetila zbog njegovog izvještavanja. Dnevni telegraf je zabranjen 14. oktobra 1998. Dosadašnjom istragom je utvrđeno da je ona inicirala da se neposredno pred ubistvo Ćuruvije objavi sraman tekst u Politici Ekspres „Ćuruvija dočekao bombe“.
Nakon što je novembra 1999. objavljen dosije „Ćuran” o praćenju Ćuruvije, počela su saslušanja pripadnika DB umiješanih u istoimenu operaciju. Među njima je saslušan i Basta. On je tada svjedočio da je nakon odluke da se analiziraju mediji naređena i „primjena mjera prema novinarima“ kao i „operativno angažovanje prema Ćuruviji“. Ipak, on je tada priznao da je tajno praćenje naredio novopostavljeni šef beogradskog DB Milan Radonjić, postavljen za šefa DB Beograda samo sedam dana pred ubistvo Ćuruvije, na inicijativu Mirjane Marković. Na istom saslušanju Basta je pokušao da navede istragu na navodne povjerioce Ćuruvije. Poslije ubistva, mediji pod kontrolom vladajućeg para Milošević-Marković, pokušali su da šire priču da je Ćuruvija ubijen zbog dugova. To isto je rađeno i u slučaju ubistva Ivana Stambolića.
Sam Basta je krajem septembra 2004. na suđenju za pokušaj ubistva Vuka Draškovića u Budvi, svjedočio o praksi DB da potura lažne priče. Prema njegovim riječima, Radonjić mu je naredio da po Beogradu priča da je atentat naručila Danica Drašković.
